Donosimo usporedbu studentske satnice u Hrvatskoj u usporedbi s Europskom unijom

Studentski rad predstavlja važan segment tržišta rada diljem Europske unije. Iako Hrvatska u posljednjih nekoliko godina bilježi napredak u regulaciji studentskog rada i uvođenju minimalne satnice, usporedba s drugim zemljama EU pokazuje da postoje značajne razlike u visini plaća, uvjetima rada i kupovnoj moći studenata.

Minimalna studentska satnica u Hrvatskoj od 1. siječnja 2025. godine iznosi 6,06 eura, što predstavlja povećanje od oko 15,5% u odnosu na dosadašnjih  5,25 eura. 
 

Usporedba s drugim zemljama Europske unije

Iako je to povećanje u odnosu na prethodne godine, hrvatska satnica i dalje zaostaje za mnogim članicama EU, posebno onima sa zapada kontinenta. Ta razlika postaje posebno vidljiva kada se uspoređuju ne samo visine satnica, već i troškovi života te mogućnosti koje studentima nudi tržište rada.

U Njemačkoj, koja nema zakonski definiranu minimalnu studentsku satnicu, studenti zarađuju između 12 i 15 eura po satu, dok poslovi u IT sektoru ili sličnim tehničkim područjima često dosežu i preko 20 eura. Austrija, s prosječnom studentskom satnicom od 10 do 12 eura, nudi također vrlo dobre uvjete, a dodatne pogodnosti poput subvencioniranih obroka ili plaćenih putnih troškova čine studentski rad još privlačnijim.

Nizozemska, poznata po dobro reguliranom studentskom tržištu rada, studentima osigurava satnice između 10 i 14 eura, ovisno o vrsti posla i dobi. Plaće su često više za specijalizirane poslove, dok poslovi u maloprodaji ili ugostiteljstvu nude niže, ali još uvijek zadovoljavajuće iznose. Slična je situacija u Francuskoj, gdje je minimalna satnica za radnike, uključujući studente, 11,52 eura, a poslovi u sektoru ugostiteljstva i turizma najčešći su izbor.

Na drugoj strani, zemlje srednje i istočne Europe, poput Poljske i Češke, imaju prosječne studentske satnice od 5 do 7 eura, što je bliže hrvatskom prosjeku. No, troškovi života u tim zemljama često su niži, što omogućuje studentima lakše pokrivanje osnovnih troškova. Slovenija, s minimalnom studentskom satnicom od 6,92 eura, pokazuje kako se i unutar regije mogu postići uvjeti bolji od prosjeka, a to je rezultat zakonskih odredbi i prilagodbe inflaciji.

Skandinavske zemlje, poput Švedske, Danske i Norveške, prednjače s najvišim studentskim satnicama. Studenti u ovim zemljama zarađuju između 15 i 20 eura po satu, no treba uzeti u obzir i značajno više troškove života. Unatoč tome, njihove plaće često omogućuju ne samo pokrivanje troškova već i akumulaciju ušteda.
 

Istočnoeuropske plaće i zapadnoeuropski troškovi života

Hrvatska, s minimalnom satnicom od 6,06 eura, smješta se između istočnoeuropskih i zapadnoeuropskih standarda. Iako su troškovi života u Hrvatskoj niži nego u zapadnoj Europi, oni znatno rastu u većim gradovima poput Zagreba, Splita i Dubrovnika, gdje većina studenata radi i živi. Specijalizirani poslovi, poput onih u IT sektoru, često nude značajno više plaće (10 do 15 eura po satu), ali su dostupni manjem broju studenata, dok većina radi poslove u ugostiteljstvu i trgovini, gdje zarade često ostaju na minimalnoj razini.

U usporedbi s ostatkom EU, hrvatsko tržište studentskog rada pokazuje napredak, no i dalje zaostaje za zapadnoeuropskim standardima. Povećanje satnica i ulaganje u specijalizirane edukacije mogli bi pomoći studentima u postizanju boljeg životnog standarda, smanjujući istovremeno jaz između Hrvatske i razvijenijih zemalja EU. Dugoročno, takve promjene osigurale bi studentima bolje uvjete rada i omogućile lakšu tranziciju na tržište rada nakon završetka obrazovanja.