Dok god su mladi spremni na usvajanje vještina budućnosti, nemaju razloga za brigu na tržištu rada

Saznaj sve o poslovima i vještinama budućnosti

Iako planira raditi kao inženjer za razvoj softvera i aplikacija, što je jedno od najtraženijih zanimanja budućnosti, Luka ima osjećaj da nije u potpunosti spreman za rad u IT industriji. Svjestan je da postoje mnoge tehnologije s kojima se nije imao prilike upoznati na fakultetu te da se industrija svakodnevno mijenja, što nam potvrđuje i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Džapo, voditelj Centra karijera FER-a: 

– IT industrija, a posebice industrija izrade softvera, sve više dobiva na važnosti jer je kroz sveprisutnu digitalizaciju u svim područjima ljudske djelatnosti postala velik dio naše svakodnevice. Davno su prošla vremena kada su za internet znali računalni entuzijasti, osobno računalo bilo jedino računalo u domu (i to ne u svakome!), a telefoni služili samo za razgovor. U današnjem umreženom svijetu računala su sveprisutna, međusobno su povezana preko cloud-servisa, a često niti ne znamo gdje se točno izvode svi oni softveri koji nam olakšavaju svakodnevni život i poslovanje.

– Jednu značajnu ulogu u tome odigrao je i nedostatak kvalificiranih IT kadrova pa se tražio način kako osobe bez IT pozadine uključiti u proces razvoja softvera korištenjem pojednostavljenih i lako razumljivih vizualnih modela izrade softvera. Premda takav pristup neće zamijeniti tradicionalnu ulogu developera, značajno će smanjiti pritisak na potkapacitirano tržište rada, omogućujući i ljudima drugih struka da se aktivnije uključe u proces razvoja softvera. Time će se ujedno developerima omogućiti da se bolje fokusiraju na zahtjevnije, kritičnije i izazovnije zadatke, a koje nije moguće automatizirati gotovim alatima. Developeri su itekako veliki pobornici low-code i no-code alata jer ih oslobađaju dosadnih i repetitivnih zadataka, a tehnologija je kroz cijelu svoju povijest upravo težila tome, da čovjeka oslobodi zadataka koje efikasno mogu odraditi strojevi, makar oni bili i potpuno virtualni – govori nam Hrvoje Džapo. 

Dakle, developeri u budućnosti više neće morati raditi zadatke koje mogu odraditi strojevi. No, to ne znači da će postati suvišni. 

– Razvoj softvera u svojoj je biti duboko kreativan proces koji se ne može ukalupiti i algoritmizirati, ali određeni zadaci u tom procesu koje mogu odraditi strojevi sasvim sigurno će postati suvišni. Zato će se developeri budućnosti morati što više fokusirati upravo na sve što developera čini nezamjenjivim u lancu vrijednosti nastanka softvera – kreativno, logičko i kritičko razmišljanje, solidna matematička pozadina (jer je u konačnici svaki program samo jedna vrlo složena matematička formula), interdisciplinarnost i širina pogleda za razumijevanje potreba drugih struka i djelatnosti – ističe Hrvoje Džapo. 

Dokle god studenti poput Luke s početka priče ne uče šablonski, dok god su spremni na učenje novih programskih jezika i paradigmi te dok god su spremni na cjeloživotno učenje teško će, smatra izv. prof. dr. sc. Džapo, postati zamjenjivi.

Pročitaj savjete top stručnjaka o poslovima budućnosti

S izazovima koje donose poslovi budućnosti susreće se i Maja, studentica ekonomije. Naime, financijski sektor, zbog sve većih očekivanja potrošača koji žele nove digitalne usluge, očekuje jedna od najvećih transformacija. Svjesna ubrzane digitalizacije i transformacije koju ona donosi u financijskom sektoru, Maja je svjesna da, ako se želi baviti, primjerice, fintechom ili digitalnim marketingom, treba raditi na razvijanju svojih tehničkih vještina, poput primjene računalnih programa za prikaz i obradu informacija, ali i brze prilagodbe promjenjivim trendovima u industriji.

Ines, studentica sociologije, susreće se s drugačijim problemom. Osim što je zabrinuta da će teško pronaći posao u struci kao nastavnica sociologije, ima osjećaj da nema potrebne vještine za poslovni svijet. S obzirom na to da se na fakultetu ne susreće s tehnologijom, jedini način da se pripremi za poslovni svijet budućnosti koji karakterizira neprestana transformacija, jest da radi na svojim tehničkim vještinama o kojima će ovisiti svako zanimanje budućnosti. 

Jedno on najvažnijih zanimanja budućnosti svakako je podatkovni analitičar. Potreba za stručnjacima koji razumiju kako prikupljati podatke, kako ih prikazati, kako ih analizirati i kako na temelju njih donositi poslovne odluke javlja se u sve više sektora, od marketinga preko financija do IT-a. Berislav Lastić, ICT programski menadžer u A1 Hrvatska, ističe kako preko 50% malih i srednjih poduzeća planira uvesti neki profil poslovnog analitičara u svoje poslovanje. 

– Podatkovni analitičari će pretvarati podatke u informacije, kroz pronalaženje uzoraka i trendova koji su važni za poslovanje. Stoga možemo reći da ćemo svakako svi biti pod utjecajem takvih zanimanja. Već danas istraživanja pokazuju i da  preko 50% već i malih i srednjih poduzeća planiraju neki profil podatkovnih analitičara u svom poslovanju te da će podatkovna analiza biti glavni indikator i razlikovni faktor tržišne konkurentnosti. Strukturiranje podataka na način da to zbilja bude korisno tvrtkama s jedne strane će im pomoći da anticipiraju i predviđaju promjene te upravljaju potrebnim aktivnostima.

Kako bi se prilagodili poslovnom svijetu u kojem dominiraju podaci, ističe Berislav Lastrić, stručnjaci iz raznih područja trebat će raditi na razvitku različitih tehničkih i netehničkih vještina. 

– Po pitanju tehničkih vještina naveo bih nekoliko područja: vjerojatnost i statistika. Mnogi studiji već danas imaju jedno ili oba područja u svojem programu. No, u osnovi to su područja matematike koja se vežu uz prikupljanje, analizu, interpretiranje i predstavljanje ugovora i svakako su poželjne i potrebne kao teorijska podloga. Zatim, korištenje jezika za pristup podacima, SQL-a, a za programiranje najrašireniji jezici su Python i R. Inače, dobar način za usvajanje tih vještina je A1 Start program namijenjen i studentima STEM-a i studentima društvenih znanosti koji poslove budućnosti poput podatkovne analize ili znanosti žele raditi već danas. Prijaviti se mogu svi zainteresirani diplomanti i mladi s manje od jedne godine iskustva do 5. rujna.

Vezano: A1 Hrvatska svojim programom A1 Start otvara poslove budućnosti za mlade

Od ostalih tehničkih vještina nešto šire domene Berislav Lastrić navodi strojno učenje i područje upravljanja podacima, domenu koja je vezana uz sistematizaciju procesa za upravljanje podacima i operacijama nad njima tako da ti procesi budu učinkoviti, pouzdani, sigurni i troškovno optimizirani. Istaknuo je i potrebu za razvitkom netehničkih vještina: kreativnost, analitičko i kritičko promišljanje te mogućnost strukturiranja i rješavanja kompleksnih problema.

Vještine budućnosti koje treba usvojiti svaki student

Iako se obrazuju na različitim fakultetima, Maji, Luki i Ines zajedničko je ono što je zajedničko svim studentima danas – očekuje ih tržište rada za koje ih obrazovni sustav nije u potpunosti pripremio. Zahvaljujući tehnologiji svijet se ubrzano mijenja, a prema izvješću The Future of Jobs report Svjetskog ekonomskog foruma do 2025. bit će stvoreno 97 milijuna novih radnih mjesta, radnih mjesta koja sad ne postoje. Zbog toga je važno osvijestiti činjenicu da kraj fakulteta nije završetak obrazovanja. U svijetu koji se konstantno mijenja ne možemo računati na sigurnost i jednak, stabilan posao do kraja radnog vijeka ako se sami ne mijenjamo u skladu s vještinama budućnosti. 

Kako bi osvijetlio smjer u kojem će se razvijati poslovi budućnosti, A1 Hrvatska s timom stručnjaka kreirao je prvu interaktivnu mapu poslova i budućnosti. Informativna i intuitivna, mapa donosi vještine koje su nam potrebne za 100 poslova budućnosti, razvijenih analizom izvješća Svjetskog ekonomskog forumaThe Future of Jobs 2020. Stručnjaci uključeni u razvoj mape ponudili su svoje viđenje budućnosti u deset gospodarskih grana u koju je uključeno sto poslova budućnosti. 

Projekt izrade mape poslova i vještina budućnosti dio je inicijative Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti u okviru koje A1 daje potporu programima koji razvijaju poslove i vještine budućnosti. Njihov je cilj ne samo predviđati budućnost poslovnog svijeta pod utjecajem digitalizacije nego i osvijestiti važnost cjeloživotnog učenja i usvajanja novih vještina što, nedvojbeno, čeka Luku, Maju i Ines i sve ostale mlade koji na tržište rada tek ulaze.