Dekan FFRI-ja: „Treba napraviti korak dalje i odbaciti lažnu podjelu na humanističke znanosti i STEM“

Na izbornoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (FFRI), održanoj prošlog mjeseca, prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović izabran je za dekana Filozofskog fakulteta u Rijeci za mandatno razdoblje od 2024. do 2027. godine. Profesor Mijatović zapravo je „novi stari dekan“, jer je već jedan odrađeni mandat iza njega.

Inače profesor na Odsjeku za kroatistiku na FFRI-ju, autor četiriju knjiga i više od sto znanstvenih i stručnih radova, Aleksandar Mijatović širokog je znanstvenog interesa: od teorije književnosti, lingvistike i filozofije, do kulturalne teorije. Kako se snašao u ulozi dekana tijekom prvog mandata, kako gleda na humanističke znanosti u kontekstu našega društva, i kakvu budućnost Filozofskog fakulteta u Rijeci predviđa, otkrio nam je u razgovoru.

Kao dekan koji je već prošao kroz jedan mandat, možete li nam reći jeste li uspjeli ostvariti sve što ste planirali u prethodnom mandatu? Što biste posebno istaknuli kao Vaše najznačajnije uspjehe?

Rad u proteklom mandatu imao je nekoliko naglasaka. Mandat sam započeo 2021. godine, kada su se javna visoka učilišta vraćala nastavi uživo, nakon pandemijskog režima rada nastave online. Bilo nam je iznimno važno da osiguramo kontinuitet nastave uživo. U tome smo uspjeli, zahvaljujući suradnji studenata i nastavnika Filozofskog fakulteta u Rijeci. Istovremeno, kao i druga javna visoka učilišta, suočili smo se s rapidnim padom broja studenata. Mnogo smo radili na promociji Fakulteta te na reformiranju postojećih studijskih programa i njihove izvedbe. Stoga je Filozofski fakultet, unatoč negativnim demografskim trendovima, ostvario blagi porast broja studenata na prijediplomskim studijima. Nadamo se da će se interes za naš Fakultet nastaviti povećavati i akademskim godinama pred nama. Važno nam je povjerenje koje nam studenti iskazuju, upisujući naše studijske programe. Na diplomskom studiju na engleskom jeziku Cognition and Mind upisujemo već drugu generaciju studenata, te interes za taj studij raste. Osnovali smo, s tim u vezi, Katedru za kognitivne znanosti. Uz studente, koji su okosnica našeg rada, bilo smo orijentirani na uspostavu i provedbu nekoliko europskih projekata. Ističem ERC-ov projekt REVENANT u području znanosti te dva ESF-ova projekta. Kroz jedan smo provodili usklađivanje studijskih programa kroatistike, filozofije i kulturologije s tržištem rada. Kroz drugi smo razvijali stručnu praksu na studijima povijesti, povijesti umjetnosti, germanistike i talijanistike. Mnogo smo radili na transferu znanja.
 

„U perspektivi, vidim Fakultet u ulozi pokretača promjene, središte i stjecište međunarodnih i domaćih studenata i znanstvenika, mjesto razvoja humanističkih i društvenih kompetencija za izazove budućnosti.“

U jednom ranijem periodu ste pričali o važnosti humanističkih znanosti u današnjem društvu koje sve više ističe STEM područja. Kako danas vidite poziciju humanističkih znanosti u kontekstu trenutnih društvenih promjena? Je li se štogod popravilo u korist zanimanja iz područja humanizma?

VEZANO

Poznato je kada bi dječji vrtić na riječkom Kampusu trebao započeti s radom

---

Nisam pobornik polarizacije znanosti ili njihovo cjepkanje. To je devalvacija i bagatelizacija svih znanstvenih disciplina. Još gore, tim pokušajem odvajanja znanosti u posebna, nepovezana područja onemogućuje se razumijevanje čovjeka kao prirodnog i društvenog bića. Njegova ljudskost leži upravo u vezi između njegove prirodne i društvene dimenzije. Tom ljudskosti, kao spojnicom između prirodnog i društvenog, bave se humanističke znanosti. Prema tome, društvene promjene mogu se u potpunosti razumjeti samo u okviru humanističkih znanosti lišenih antropocentričnih predrasuda. Mislim da studente koji upisuju filozofske fakultete intelektualno motivira upravo to pitanje je li čovjek doista mjera svih stvari u prirodi koja se mijenja pod njegovim utjecajem, ali mimo i izvan njegove kontrole, u društvu koje je istovremeno razvilo mehanizme za potvrdu i odbacivanje ljudske slobode i jednakosti. Treba napraviti korak dalje i odbaciti lažnu podjelu na humanističke znanosti i STEM. To je intelektualna i politička podloga prave i radikalne preobrazbe obrazovanja koje razvija i potiče apstraktno i kreativno mišljenje u svim segmentima ljudskog života.
 

Kako biste danas opisali status Filozofskog fakulteta u Rijeci unutar akademske zajednice?
 

Filozofski fakultet u Rijeci bilježi svoj rad unatrag do 1953. godine a pod ovim nazivom djeluje od 1998. godine. Ovdje je od samih početaka humanističko i društveno obrazovanje bilo tijesno povezano s razvojem Rijeke i regije kao industrijskog i lučkog središta. Svi prethodnici Fakulteta bili su inkubator danas istaknutih sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Potom se 1998. godine dogodila transformacija u Filozofski fakultet u Rijeci. I s tom preobrazbom Filozofski fakultet u Rijeci uvrstio se među nositelje preobrazbe regije u sveučilišnu i njezinog povezivanja s okruženjem. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci danas se izvodi 36 studijskih programa, 12 prijediplomskih, 17 diplomskih među kojima jedan na engleskom jeziku, 4 poslijediplomska sveučilišna doktorski studija i 3 poslijediplomska specijalistička studija. Ovog trenutka na Filozofskom u fakultetu u Rijeci studira oko 1400 studenata.

Riječki filozofski obilježava izvrsnost u području humanističkih i društvenih znanosti i obrazovanja, prestižni europski projekti, vrhunski znanstvenici, studiji u vrhu najtraženijih visokoobrazovnih programa na hrvatskim sveučilištima. U perspektivi, vidim Fakultet u ulozi pokretača promjene, središte i stjecište međunarodnih i domaćih studenata i znanstvenika, mjesto razvoja humanističkih i društvenih kompetencija za izazove budućnosti.
 

Koji su Vaši glavni planovi i ciljevi za ovaj novi mandat?

Kao i u proteklom razdoblju, a polazeći od mog programa za mandatno razdoblje od 2024. do 2027. godine, imamo nekoliko akcenata. Radit ćemo na reformi postojećih studijskih programa u smjeru njihove fleksibilnosti, razvoja otvorenih kurikuluma te uvođenja novih metoda učenja i poučavanja. Usredotočeni smo na internacionalizaciju. Posebnu ćemo poticati razvoj europskih projekata. Radit ćemo na okrupnjavanju postojećih doktorskih studija u doktorsku školu. Nastavljamo posebno poticati transfer znanja, uvjeren sam da u tom segmentu Fakultet ima neiskorištene potencijale.
 

„Budite hrabri u samostalnom korištenju vlastitog uma. Profesori nisu ni tutori, niti vođe, već ohrabruju i podržavaju studente i društvo u njihovoj samostalnosti.“

Razmatrate li možda uvođenje novih programa ili smjerova koji bi dodatno obogatili ponudu fakulteta?

Filozofski fakulteti moraju proširiti ne-nastavnički dijapazon studija u humanističkom području. Nastavničke studije pak treba reformirati i modernizirati kako bismo podsjetili na značaj i važnost nastavničke profesije u društvu. Fleksibilizacija studijskih programa nije razbuktavanje njihove ponude. Studijski programi moraju se reformirati iznutra, promjenom ishoda učenja, načina poučavanja, učenja i vrednovanja. Ne novi kolegiji, ne novi programi, ne novi sadržaji, već promjena načina njihova prenošenja i promjena oblika uključivanja studenata u cjelinu obrazovnog procesa. Osim u kurikularnom dijelu, studije treba razvijati u ekstrakurikularnom dijelu, koristiti našu bogatu stručnu bazu i suradnju koju smo razvili s tvrtkama, ustanovama i udrugama.
 

Imate li planove za poboljšanja studentskog iskustva i podrške studentima tijekom njihovog akademskog iskustva na Sveučilištu u Rijeci?

To je dio suradnje sa Sveučilištem. Kao Fakultet, nastavit ćemo jačati studentsku infrastrukturu. Posebno mi je stalo da se naši studenti što bolje integriraju u život Fakulteta te da postanu njegovi nositelji. Socijalni kontekst i modeli interakcije ključni su u procesu učenja i poučavanja, ali i daljnje socijalizacije u građane koji mijenjaju društvo i donose boljitak zajednici. To aktivno sudjelovanje studenata odvija se formalno kroz studentsku samoupravu, studentski zbor, udruge, ali i neformalno koji nazivam zajednica akademskog prijateljstva (φιλία) kao temelj formalnih institucionalnih mehanizama.
 

I za kraj, što biste poručili učenicima koji tek razmišljaju o odabiru studija?

Prije svega svim učenicama želim puno uspjeha u radu i životu. Fakulteti kao javne ustanove istovremeno omogućuju graditi karijere i nastavak osobnog razvoja. Nastavkom obrazovanja na fakultetu stječu se kompetencije i vještine potrebne za ulazak u svijet rada. S druge strane, studenti se izgrađuju kao intelektualci, akademski građani, kao dio zajednice koji donosi promjenu, koji preispituje predrasude, kao slobodni pojedinci koji nastoje biti otporni svakoj dogmi i demagogiji. Sapere aude, glasi glasovita maksima prosvjetiteljstva, budite hrabri u samostalnom korištenju vlastitog uma. Profesori nisu ni tutori, niti vođe, već ohrabruju i podržavaju studente i društvo u njihovoj samostalnosti.