Biden oprašta ogromne dugove američkim studentima, a koliko duguju naši?
Već visoka školarina u Americi konstantno je u porastu, a kakvi su ti iznosi u usporedbi s cijenama u Europi i Hrvatskoj, donosimo u nastavku.
Već visoka školarina u Americi konstantno je u porastu, a kakvi su ti iznosi u usporedbi s cijenama u Europi i Hrvatskoj, donosimo u nastavku.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Joe Biden, u petak je najavio još jednu rundu oprosta studentskog duga, ovog puta za 277 tisuća Amerikanaca, što podiže ukupni dug koji je administracija Biden-Harris otpisala na 153 milijarde dolara za 4,3 milijuna Amerikanaca.
Ova najava dolazi kao nastavak napora administracije da smanji teret studentskog duga, a predsjednik Biden ističe predanost korištenju svih mogućih sredstava za pomoć što većem broju zajmoprimaca. Osim toga, Biden-Harrisova administracija slijedi nove planove za oprost duga za desetke milijuna Amerikanaca, kako kroz poboljšanje postojećih programa oprosta, tako i kroz inovativne strategije.
S obzirom na visoke troškove školovanja u SAD-u, oprost duga postaje ključno pitanje za mnoge mlade Amerikance koji se suočavaju s dugovima koji ih prate godinama nakon završetka studija. Prosječna godišnja školarina za četverogodišnji program prvostupnika u SAD-u iznosi 10.940,00 američkih dolara (10.271,84 eura). Odnosno, procjenjuje se da je u školskoj godini 2022./23. školarina na privatnom neprofitnom četverogodišnjem sveučilištu iznosila 39.400,00 dolara. Uz smještaj, hranu i druge troškove, taj ukupni iznos raste i do 57.570,00 dolara.
Školarina fakulteta u Europi
Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, gdje su školarine često izuzetno visoke i mogu predstavljati veliki financijski teret za studente i njihove obitelji, situacija u Europi često je drugačija. Mnoge europske zemlje nude besplatno ili znatno povoljnije obrazovanje na sveučilištima za svoje građane ili državljane Europske Unije. Ovo je rezultat politika javnog financiranja visokog obrazovanja koje su usmjerene na pružanje pristupa obrazovanju bez obzira na socioekonomski status.
Ipak, i u Europi postoje sveučilišta koja zahtijevaju plaćanje godišnje školarine. Jedan od najskupljih fakulteta u Europi je tako University of Oxford, u Velikoj Britaniji. Godišnja školarina, ovisno o studiju, domaće će studente izaći 9.250,00 funti (10.846,43 eura), dok će inozemni studenti platiti između 33.050,00 i 48.620,00 funti. U Engleskoj se plaća i popularni University of Cambridge, gdje je za domaće studente cijena 9.250,00 funti, a za strane između 25.734,00 i 67.194,00 funte.
Osim u Engleskoj, plaćaju se i određeni fakulteti u Francuskoj i Švicarskoj. University of Paris tako za studijsku godinu naplaćuje, ovisno o razini studija, od 270 do 343 ili 380 eura. U Švicarskoj pak, ETH Zürich naplaćuje oko 1.958,00 švicarskih franaka (1.641,92 eura).
Stanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, ako ste redovni student, ne morate plaćati godišnju školarinu. No, postoji sve veći broj privatnih fakulteta, među kojima su najpopularniji RIT Croatia, Visoko učilište Algebra te Sveučilište VERN, koji sa sobom nose određene troškove.
RIT za preddiplomski program, studentima Europske Unije naplaćuje 7.200,00 eura godišnje, dok državljanima trećih zemalja 8.200,00 eura. Cijena studija na sveučilištu Algebra iznosi 5.570,00 eura, odnosno 7.170,00 eura ako želite pohađati studij u potpunosti na engleskom jeziku. Preddiplomski studij na Sveučilištu Vern iznosi, ovisno o vrsti studija, u prosjeku oko 3.800,00 eura.
Ovaj jaz u pristupu obrazovanju postavlja pitanja o održivosti trenutnih modela financiranja, potrebi za promjenama politika javnog financiranja visokog obrazovanja te traženju inovativnih rješenja kako bi se osiguralo da visoko obrazovanje bude dostupno svima, neovisno o socioekonomskom statusu ili geografskom položaju. Stoga, razmjena ideja i praksi između različitih zemalja može biti ključna za izgradnju sustava visokog obrazovanja koji će biti pristupačan i koristan za sve.
