Bakić bi uveo studentskog pomoćnika rektora, zagovara otvorenost Sveučilišta, suradnju sa Zborom i medijima
Prvotno zamišljeno sučeljavanje kandidata za rektora Sveučilišta u Zagrebu preraslo je u razgovor s jednim od kandidata, prof. dr. sc. Damirom Bakićem, koji je u relativno punoj dvorani Filozofskog fakulteta 20. veljače 2018. predstavio svoj program.
Prvotno zamišljeno sučeljavanje kandidata za rektora Sveučilišta u Zagrebu preraslo je u razgovor s jednim od kandidata, prof. dr. sc. Damirom Bakićem, koji je u relativno punoj dvorani Filozofskog fakulteta 20. veljače 2018. predstavio svoj program.
Hoće li Sveučilište u Zagrebu postati otvorenije prema profesorima, studentima i javnosti? Hoće li studentski zborovi dobiti veću autonomiju? Hoće li se tri studija filozofije ujediniti u jedan studij? Ovo su samo neka od pitanja koja su na tribini Sveučilište na raskršću – razgovor s kandidatima za rektora Sveučilišta u Zagrebu okupljeni postavili. Tribinu su organizirali Inicijativa za Filozofski i sam Filozofski fakultet, a održala se 20. veljače 2018. na Filozofskom fakultetu. Na ovaj su način pružili priliku kandidatima da javno predstave svoje programe akademskoj zajednici.
Izbori za novog rektora Sveučilišta u Zagrebu održat će se ovog petka, 23. veljače 2018, a o njemu će odlučiti Senat čiji članovi dolaze sa svih sastavnica Sveučilišta. Dva su kandidata – trenutni rektor prof. dr. sc. Damir Boras i prof. dr. sc. Damir Bakić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Na razgovor se odazvao samo profesor Bakić, a rektor Boras svoj je nedolazak službeno obrazložio ranije dogovorenim obavezama. Podsjetimo, prorektor Šimpraga izjavio je na konferenciji za novinare održanoj nakon rasprave Senata o programima kandidata za rektora da rektor Boras vjerojatno ne želi koristiti svoju poziciju kako ne bi stekao neku prednost i da taj odnos ne bi bio neravnopravan.
Na mnogobrojna pitanja publike Bakić je odgovarao sat i pol, a posebno se istaknulo pitanje transparentnosti i otvorenosti rada Sveučilišta. Rekao je kako njegov program počiva na toj vrijednosti. Zadržao se i na pitanju integracije Sveučilišta koju namjerava poboljšati širokom mrežom izbornih kolegija na svim fakultetima. Takva će izbornost, prema njegovim riječima, povezati studente i omogućiti šire obrazovanje. Posebno je naglasio važnost komunikacije s medijima, a pogotovo studentskim medijima koji bi trebali biti sredstvo komunikacije samih studenata, ali i Sveučilišta i javnosti.
– Mi kao Sveučilište u Zagrebu za informiranje svake godine izdvajamo milijun i šesto tisuća kuna. Za milijun i šesto tisuća kuna može se popraviti puno kotlovnica, krovova koji prokišnjavaju, oličiti zidova i tako dalje. Ono što mi trebamo i želimo napraviti jest nešto što je puno življe, dinamičnije i prikladnije vremenu u kojem živimo, a to je angažiranost studenata. Studente umjetničkih akademija, studente vašeg fakulteta i Fakulteta političkih znanosti angažirati da rade takve male, dinamične projekte u informiranju javnosti, a to se može i za puno manje kuna, ali i za ECTS bodove, dapače. –
Istaknula se i njegova izjava o poziciji studentskog pomoćnika rektora koju želi uvesti dođe li na vlast.
– To je novost koju kanimo uvesti. To je novost koju smo zamislili kao još jedan instrument snažnije prisutnosti studenata na Sveučilištu, pogotovo u radu Uprave Sveučilišta. Mi smo uvjereni da takva funkcija, studenta-pomoćnika rektora, može doprinijeti u oba smjera: i tome da se u svakodnevni rad Uprave intenzivnije i obuhvatnije dovedu studentske teme i obratno, da studenti mogu biti kompletnije informirani o stavovima Uprave Sveučilišta. Vjerujemo da funkcija studenta prorektora može još dodatno osnažiti prisutnost studenata, donijeti stvarno aktualne teme i vitalna pitanja za studentski život. –
Na pitanje o daljnjem radu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu odgovorio je kako je autonomija Studentskog zbora važna da bi se mogli štititi i zagovarati interesi studenata te bi se ove godine trebao mijenjati Zakon o Studentskom zboru, kojim bi on dobio veću financijsku autonomiju, ali i odgovornost.
Studije filozofije, kojih trenutno na Sveučilištu postoji tri, treba konvergirati u jedan, smatra Bakić.
– Svakako mislim da na jednom sveučilištu postoji jedan studij filozofije. Od ta tri studija filozofije moramo načiniti jedan koji će imati takvu izbornost kakvu malo koje sveučilište može ponuditi. Svaki drugi ishod mi se ne čini prirodnim. – takav stav kandidata za rektora neki od prisutnih nisu podržali uz pojašnjenje da je to vrlo kompleksno pitanje čije rješavanje prije same akcije treba dobro razraditi.
Na pitanje o borongajskom kampusu objasnio je kako je to projekt koji se zbog trogodišnjeg stagniranja mora ažurirati i prilagoditi novim uvjetima. Za to je potrebna suradnja s Gradom Zagrebom te Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Nakon toga potegnuto je i pitanje Hrvatskih studija, na što je Bakić odgovorio da bi nastale probleme počeo rješavati utvrđivanjem pravnoga statusa sastavnice koji treba vratiti u okvire zakona i uskladiti s propisima. Zatim bi definirao njihove već specifične i prepoznatljive programe te pomogao u tome da se dodatno profiliraju kako se njihove diplome ne bi duplicirale s diplomama sličnih studijskih programa.
Bakić je bio čvrst u svome stavu da mu je prag tolerancije na plagiranje jednak nuli, a vratio bi i novčani dio Rektorove nagrade umjesto navodnih honorara za uspješnost u radu isplaćivanih zaposlenicima Sveučilišta. Na kraju je zaključio kako vjeruje u svoju pobjedu, ali će u slučaju izgubljenih izbora i dalje aktivno djelovati u Senatu Sveučilišta, kao što je to činio i dosad.
