Potrebno tržištu rada?
ANKETA: Pokreću se „Rodni studiji” na Filozofskom – koliko je tržištu rada uistinu potreban ovaj studij?
Studenti će na tom studiju stjecati znanja o rodnoj ravnopravnosti, društvenim pravima i inkluziji. Pitanje je koliko će diplomanti takvog studija biti konkurentni na tržištu rada, budući da je jasno da se tržište rada suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u strukovnim zanimanjima i STEM područjima, dok društvene znanosti i humanistički smjerovi već godinama proizvode višak kadrova.
Studenti će na tom studiju stjecati znanja o rodnoj ravnopravnosti, društvenim pravima i inkluziji. Pitanje je koliko će diplomanti takvog studija biti konkurentni na tržištu rada, budući da je jasno da se tržište rada suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u strukovnim zanimanjima i STEM područjima, dok društvene znanosti i humanistički smjerovi već godinama proizvode višak kadrova.
Filozofski fakultet u Zagrebu najavio je pokretanje novog studijskog programa – Rodni studiji, koji će od akademske godine 2025./2026. upisivati 20 studenata godišnje. Program usmjeren na feminističku teoriju, rodnu povijest i metodologiju, postavlja se kao odgovor na potrebe za specijaliziranim znanjima u društvenim i humanističkim znanostima, kažu s Filozofskog fakulteta. No, postavlja se pitanje: koliko je tržištu rada u Hrvatskoj uistinu potreban taj studij?
Nedavna analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazala je da na tržištu rada kronično nedostaje kvalificiranih radnika u građevini, ugostiteljstvu, zanatskim uslugama, zdravstvu i obrazovanju. Potražnja za zanimanjima kao što su tesari, armirači, fasaderi, zidari, elektroinstalateri, automehaničari, kuhari, medicinske sestre i farmaceutski tehničari iznimno je visoka.
Nasuprot tome, društvene znanosti i humanistički smjerovi, uključujući studije poput dizajna, povijesti umjetnosti i sociologije, već godinama proizvode višak kadrova koji se teško zapošljavaju.
Program Rodnih studija nudi širok spektar kolegija iz različitih disciplina, a studenti će stjecati znanja o rodnoj ravnopravnosti, društvenim pravima i inkluziji. Pitanje je koliko će diplomanti takvog studija biti konkurentni na tržištu rada. Većina poslova u području ljudskih prava, nevladinih organizacija i kulturnog sektora ograničena je i rijetko nudi stabilne i dobro plaćene pozicije.
Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje Dolores Grmača naglašava da će studenti biti kvalificirani za rad u različitim sektorima, uključujući vladine urede, nevladine organizacije, medije, umjetnički i kulturni sektor te obrazovanje. Međutim, postavlja se pitanje koliko će tih pozicija biti dostupno i hoće li tržište rada moći apsorbirati nove stručnjake iz tog područja.
HZZ-ova analiza jasno pokazuje da se tržište rada suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u strukovnim zanimanjima i STEM područjima. Preporučuje se povećanje upisnih kvota i stipendiranje učenika u dvogodišnjim i trogodišnjim strukovnim školama te na sveučilišnim studijima u STEM područjima. Ta zanimanja nude sigurnost zaposlenja i veću plaću, u usporedbi s društvenim i humanističkim znanostima.
Stoga, ostaje nejasno kako će se diplomanti novog studija na Filozofskom fakultetu uklopiti u trenutne potrebe tržišta rada. U kontekstu rastuće potražnje za kvalificiranim radnicima u tehničkim i strukovnim zanimanjima, postoji rizik da će Rodni studiji proizvesti generacije stručnjaka koji će se suočavati s poteškoćama pri zapošljavanju. Hrvatski obrazovni sustav trebao bi pažljivo razmotriti ravnotežu između društvenih potreba i tržišnih realnosti, kako bi osigurao održivost i prosperitet za svoje buduće generacije.
Različiti prioriteti tržišta rada
Nedavna analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazala je da na tržištu rada kronično nedostaje kvalificiranih radnika u građevini, ugostiteljstvu, zanatskim uslugama, zdravstvu i obrazovanju. Potražnja za zanimanjima kao što su tesari, armirači, fasaderi, zidari, elektroinstalateri, automehaničari, kuhari, medicinske sestre i farmaceutski tehničari iznimno je visoka.
Nasuprot tome, društvene znanosti i humanistički smjerovi, uključujući studije poput dizajna, povijesti umjetnosti i sociologije, već godinama proizvode višak kadrova koji se teško zapošljavaju.
Kome će Rodni studiji biti korisni?
Program Rodnih studija nudi širok spektar kolegija iz različitih disciplina, a studenti će stjecati znanja o rodnoj ravnopravnosti, društvenim pravima i inkluziji. Pitanje je koliko će diplomanti takvog studija biti konkurentni na tržištu rada. Većina poslova u području ljudskih prava, nevladinih organizacija i kulturnog sektora ograničena je i rijetko nudi stabilne i dobro plaćene pozicije.
Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje Dolores Grmača naglašava da će studenti biti kvalificirani za rad u različitim sektorima, uključujući vladine urede, nevladine organizacije, medije, umjetnički i kulturni sektor te obrazovanje. Međutim, postavlja se pitanje koliko će tih pozicija biti dostupno i hoće li tržište rada moći apsorbirati nove stručnjake iz tog područja.
Realnost tržišta rada
HZZ-ova analiza jasno pokazuje da se tržište rada suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u strukovnim zanimanjima i STEM područjima. Preporučuje se povećanje upisnih kvota i stipendiranje učenika u dvogodišnjim i trogodišnjim strukovnim školama te na sveučilišnim studijima u STEM područjima. Ta zanimanja nude sigurnost zaposlenja i veću plaću, u usporedbi s društvenim i humanističkim znanostima.
Stoga, ostaje nejasno kako će se diplomanti novog studija na Filozofskom fakultetu uklopiti u trenutne potrebe tržišta rada. U kontekstu rastuće potražnje za kvalificiranim radnicima u tehničkim i strukovnim zanimanjima, postoji rizik da će Rodni studiji proizvesti generacije stručnjaka koji će se suočavati s poteškoćama pri zapošljavanju. Hrvatski obrazovni sustav trebao bi pažljivo razmotriti ravnotežu između društvenih potreba i tržišnih realnosti, kako bi osigurao održivost i prosperitet za svoje buduće generacije.
OZNAKE:
FOTO:
CANVA PRO, ILUSTRACIJA