Analiza visokog obrazovanja u brojkama
Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.
Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.
Institut za razvoj obrazovanja objavio je izvješće pod nazivom „Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja“. Izvješće analizira nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj i razlike u profilu studentskog tijela među različitim visokim učilištima te utvrđuje koje skupine studenata imaju veće financijsko i radno opterećenje, te koje češće odustaju od studija.
Glavni zaključci izvješća
Iz izvješća se moglo izvući nekoliko zanimljivih zaključaka, a među njima su sljedeći:
1. Postoje nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju.
Osobe nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljene u studentskoj populaciji u usporedbi s njihovom zastupljenošću u ukupnoj populaciji. Imaju puno manju vjerojatnost upisivanja visokog obrazovanja te nešto veću vjerojatnost napuštanja studija. 35% studenata imaju očeve koji imaju tercijarno obrazovanje, a 18% studenata imaju očeve koji su završili trogodišnju srednju školu. Ovo pokazuje velike razlike u sistemu te navodi na zaključak kako se znatno manje ljudi upisuje na fakultete zbog socijalnog stanja u obitelji. Naime, više je isplativije završiti strukovnu školu i naći zaposlenje, nego još dodatnih pet godina studirati.
2. Ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju veće financijsko i radno opterećenje.
Najranjivije skupine su studenti nižeg socioekonomskog statusa i studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama. No, postoje i druge skupine koje nepovoljno ocjenjuju svoje iskustvo studiranja poput studenata s djecom, studenata starije dobi te studenata koji su završili strukovnu školu. Ukupno je 15% studenata sa teškoćom u razvoju koji studiraju na visokim učilištima, a 6% studenata ima jedno ili više djece. Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima.
3. Postoje uvjeti studiranja/života koji mogu negativno utjecati na iskustvo studiranja i na obrazovne ishode.
Okolnosti studiranja koje ne dijele svi studenti kao što su plaćanje školarina, izvanredni status, rad uz studij i stanovanje u skupljem smještaju imaju negativan utjecaj na iskustvo studiranja. 45% studenata živi sa svojim roditeljima (čak 11% studenata putuje iz druge županije na fakultet), a 31% studenata su podstanari. Sveučilište u Zagrebu ujedino ima i najveći broj studenata koji stanuju u domovima, za razliku od Rijeke, Splita i Zadra (8-10%). Izvješće je pokazalo da su najranjivija skupina studenti koji rade uz studij.
4. Studenti stručnih studija studiraju pod značajno nepovoljnijim uvjetima od onih na sveučilišnim studijima.
Studenti javnih stručnih studija češće imaju otežavajuće okolnosti studiranja kao što su studij u izvanrednom statusu i studij uz rad te imaju manji pristup studentskim domovima i stipendijama. Također, među studentima stručnih studija je znatno veći udio studenata nižeg socioekonomskog statusa, studenata s djecom te studenata koji ne upisuju studij izravno nakon srednje škole.
5. Profil studenata i uvjeti studiranja variraju među različitim sveučilištima
Postoje primjetne razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima. Također, postoje i neujednačenosti između sveučilišta prema tome koliko njihovi studenti osjećaju financijsko opterećenje, zadovoljstvo radnim opterećenjem ili studijem.
Žene čine većinu studentskog tijela u Hrvatskoj - čak 57,3% studenata je ženskog spola. Zanimljivo je također kako je ženski spol prisutniji na sveučilišnim i stručnim studijima, dok su na privatnim i javnim veleučilištima i visokim školama studentice i studenti izjednačeni. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.
Ova analiza stanja je siguran pokazatelj Ministarstvu i sveučilištima koje korake moraju poduzimati u budućnosti da obrazovanje zbilja bude dostupno svima i da Hrvatska doista bude europski primjer ''zemlje znanja''.
