Koronavirus u Hrvatskoj

300-tinjak studenata medicine pomaže oko korone: „Dobro smo organizirani i uvijek imamo zamjenu.”

Da su se spremni uključiti u sustav i pomoći svojim kolegama u borbi protiv pandemije koja već mjesecima hara cijelim svijetom, pokazalo je oko 300 studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Studentica koja je i sama volonterka opisala nam je kako je biti na prvoj crti obrane.

28.10.2020.

Sveučilište u Zagrebu izvijestilo je da se oko 300 studenata Medicinskog fakulteta prijavilo za dobrovoljni rad i pomaganje pri obavljanju svih aktivnosti povezanih s koronavirusom.

Obavljaju trijažu, informiraju građane, uzimaju uzorke

Posao ovih studenata raznolikog je karaktera, pa uskaču gdje god je potrebno te je sve to na neki način dio njihove struke iako nije riječ o direktnom liječenju pacijenata.

– Studenti su se stavili na raspolaganje sustavu tako što odgovaraju na telefonske pozive informativnoga pozivnog centra za koronavirus i strpljivo daju epidemiološke upute, odrađuju epidemiološke poslove i trijažu pacijenata pri ulasku u bolnicu, pomažu pri uzimanju uzoraka i rad u tercijarnim centrima, a sve je to dio i njihove praktične nastave na fakultetu. Studenti tako stječu znanje i vještine koje će im sigurno koristiti sutra ili za nekoliko mjeseci kad počnu raditi. – stoji u priopćenju.

Kako je najavio dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Marijan Klarica, oni će proći obuku i biti raspoređeni na punktove koje vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Novom Zagrebu i u samom zavodu u Rockefellerovoj. Studenti anesteziološke sekcije sudjeluju u predtrijaži na ulasku u bolnicu Sv. Duh, a zapisuju se ovisno o svojim mogućnostima i rasporedu na fakultetu. Rade u smjenama po 8 sati i zadovoljni su jer, osim što stječu korisna znanja, pomažu osoblju i rasterećuju sustav.

Putovanje s jednog na drugi kraj grada, volontiranje kad god je potrebno – studentima ništa nije problem

Studentica 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koja je i sama uključena u borbu protiv koronavirusa, opisala nam je iskustvo volontiranja. Naime, trenutno se za volontiranje prijavilo oko 300 studenata, no ta je brojka svakim danom sve veća, a prijave će biti otvorene tijekom cijele godine, odnosno do kada bude potrebno. Uključene sve godine studija, no prve 3 (pretkliničke godine) za sada rade samo u call centrima jer nemaju dovoljno kliničkih vještina za rad na terenu kao studenti viših godina.

– Djelujemo kroz trijaže na našim nastavnim bazama, odnosno bolnicama. U samom sustavu volontera jedan dio studenata radi i u call centrima gdje isto ima dosta posla budući da se epidemiološke smjernice često mijenjaju, pa je ljudima potrebna pomoć oko toga što napraviti dalje. Često je pomoć potrebna i liječnicima u obiteljskoj medicini – dati im adekvatne odgovore na pitanja i smjernice jer su oni ti koji su prva linija obrane pacijenata.

Radi se po 8 sati, no ne nedostaje dobre organizacije, govori nam studentica, pa uvijek imaju zamjenu ako netko od studenata iz nekog razloga ipak ne može doći na posao. Volontiranje odrađuju između nastavnih obveza:

– Nije nam problem ni putovati s jednog kraja grada na drugi. Kliničke vježbe se i dalje odvijaju uživo, samo u manjim grupama. Nije nam teško jer je ovo naš budući posao i spremni smo dati svoj doprinos ovoj borbi. Osobno sam već bila na trijažama na KB Sv. Duh i za 2 tjedna počinjem raditi u call centru i onda sam opet tijekom cijele godine na raspolaganju za rad na terenu kad god me se pozove. Pri ispunjavanju prijavnice za volontiranje možete navesti od kada do kada vremenski možete volontirati. Budući da sam ja 6. godina, stavila sam da me mogu zvati bilo kad do kraja godine, a i većina se kolega stavila na taj način na raspolaganje.

Nije isključen ni rad od kuće ako za to bude potrebe, a na taj bi se način, kako doznajemo od studentice, mogla obrađivati medicinska dokumentacija, prihvaćati pozivi na broj 113 i slično. Uskoro će studenti proći edukacije nakon kojih će moći raditi i na uzimanju briseva za testiranje.

Iako su na prvoj crti obrane i svakodnevno izlažu i sebe, ali i svoje bližnje koronavirusu i riziku od oboljenja, studenti i svi drugi uključeni u zdravstvo svakodnevno su izloženi kritikama javnosti:

– Smatram da se kao država i čovječanstvo općenito nalazimo u jednoj teškoj situaciji, a liječnici i ostalo zdravstveno osoblje u jako nezahvalnoj poziciji. Sustav je preopterećen, nemamo dovoljno osoblja, ležajeva. Iako se to godinama već naglašava, u ovoj je situaciji to i više nego došlo do izražaja. Nitko od liječnika ni zdravstvenog osoblja ne traži nikakve nagrade, dodatne plaće ni povlaštene mirovine nakon ovoga, samo razumijevanje, strpljenje i neomalovažavanje nečije žrtve, truda i rada. I ono što je najvažnije, pridržavanja propisanih mjera jer nam inače slijedi scenarij Italije koji je sve izvjesniji. Potrebna je sinergija da bismo izišli iz ovoga. Mi studenti stavljamo se na raspolaganje kad god i koliko god to bude potrebno. Ne osvrćemo se na komentare, prihvaćamo kritike i spremni smo raditi za dobrobit svih nas jer smo se tome i posvetili kad smo se odlučili za ovaj poziv. Jedino radom možemo pripomoći razrješenju ove situacije. Samo djelima, ne riječima te suvišnim i često netočnim, pogrdnim komentarima.

Za kraj, navodi studentica, Medicinski fakultet u Zagrebu već se u ratnim godinama pokazao kao bitna polazišna točka u organizaciji saniteta. Nakon ove pandemije i potresa u kojem su nastale višemilijunske štete na Fakultetu, mogu reći da je ovo drugi najvažniji događaj u 103 godine njihove povijesti koju još moraju učiniti na ponos svih.