Studiji psihologije u Zagrebu: Sva tri fakulteta mogu se pohvaliti pristupačnim profesorima, a jedan čak organizira roštiljadu
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje Psihologija se prošle godine našla pri samom vrhu najtraženijeg smjera, odmah nakon Logopedije i Kriminalistike. U Zagrebu ju je moguće studirati na čak trima fakultetima – na Hrvatskim studijima, Filozofskom fakultetu te Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje Psihologija se prošle godine našla pri samom vrhu najtraženijeg smjera, odmah nakon Logopedije i Kriminalistike. U Zagrebu ju je moguće studirati na čak trima fakultetima – na Hrvatskim studijima, Filozofskom fakultetu te Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Serija članaka pod nazivom (Javne) tajne studijskih programa bavi se razlikama među srodnim fakultetima na različitim sveučilištima, ali i unutar njih. Studentima je često teško odabrati fakultet s obzirom na relativne sličnosti i razlike srodnih studijskih programa, a člancima se pokušavaju na jednome mjestu prikupiti analize studijskih programa, studentska iskustva i preporuke te na taj način pomoći onima koji su na samome početku studiranja – ili su odlučili napraviti zaokret u svojoj studentskoj karijeri i upisati drugi smjer – da donesu što kvalitetniju odluku.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje Psihologija se prošle godine našla pri samom vrhu najtraženijeg smjera, odmah nakon Logopedije i Kriminalistike. U Zagrebu ju je moguće studirati na čak trima fakultetima – na Hrvatskim studijima, Filozofskom fakultetu te Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Velika prednost svih triju fakulteta s ovim programom u Zagrebu jest upravo pristupačnost profesora, mnogo prilika za napredovanje i učenje, a ono što studente najviše smeta jesu tri izostanka, zbog kojih se ponekad mogu naći u nezgodnoj situaciji.
Hrvatski studiji brinu o praksi.
Iva Marketanović zahvaljuje profesorici koja ju je motivirala na upis Hrvatskih studija jer pruža više praktičnog rada. Kao najveći problem ističe lokaciju.
– Posavjetovala sam se s jednom profesoricom koja je po cijeloj Hrvatskoj predavala na svim Sveučilištima i preporučila mi je Hrvatske studije jer ima više prakse i jer je noviji program. Iskreno, trenutno ne znam koje su razlike, ja sam jako zadovoljna stilom studiranja, profesorima, atmosferom, svime osim lokacije. Stvarno ne mogu zamjeriti ništa osim možda lokacije, ali ono što je super jest da preko studentske udruge stalno dobivamo ponude za volontiranja.
Filozofski odiše pristupačnošću i uvažava status najcjenjenijeg.
Na Filozofskom fakultetu velika prednost jest upravo ta što se studij psihologije smatra jednim od najcjenjenijih smjerova unutar Hrvatske, pa je zbog tog statusa lakše doći i do posla, smatra studentica Katarina. Kao veliku prednost ističe pristupačnost profesora i stjecanje dobrog znanja o statistici i metodologiji istraživanja, što će studentima koristiti u budućnosti. Ono što zamjera jesu zastarjela literatura i obavezni dolasci na neka predavanja.
– Profesori su većinom pristupačni i žele nam pomoći, no, isto tako, važno im je da znamo gradivo koje predaju. Predavanja uglavnom održavaju na vrijeme, no većina ih je zastarjela, često se radi o literaturi iz prošlog stoljeća, što se studentima nikako ne sviđa, a i prilično su strogi što se tiče izostanaka. Na diplomskom su nam sva predavanja i vježbe obavezni, što nam baš i ne odgovara jer smatramo da je većina toga beskorisna, odnosno sada se velik dio gradiva ponavlja.
Međutim, nadodaje kako se sve lako može riješiti.
– U slučajevima 3. izostanka uglavnom se možemo s dogovoriti da napišemo seminar i slično ukoliko je razlog opravdan.
Kada je riječ o praksi, postoji baza poslodavaca koji nude mogućnost odrađivanja prakse, ali Katarina ističe kako se osjeti njezin manjak.
– Najveći je problem upravo nedostatak prakse jer smo mi struka koja će raditi s ljudima, a praksu imamo samo u jednom semestru diplomskog, pa smo s tim jako nezadovoljni i strah nas je početi raditi nakon studija jer se ne osjećamo dovoljno kompetentno.
Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu kolokvij je uvjet za ispit i plaća se, ali na kraju godine bude roštiljada.
Najmanji red za čekanje upisa ocjene i godine sigurno je onaj na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, ističe to student druge godine Luka Štefanić.
– Studentska služba je zakon, brza je i efikasna, a pri upisima, kao i za potpise za ocjenu, ne moramo čekati u redovima jer imamo e-indekse i sve je jednostavnije.
Zbog katoličkog identiteta postoje obavezni katolički kolegiji, ali studenti druge vjeroispovijesti neće osjećati diskriminaciju.
– Radi katoličkih vrijednosti na prvoj godini imamo 3 katolička predmeta, 2 u zimskom, 1 u ljetnom semestru, a to su Uvod u teologiju, Bioetika i Socijalni nauk Crkve. Meni je, recimo, Bioetika jako dobro došla jer te uključi u rasprave ili potakne na razmišljanje o rubnim etičkim životnim situacijama i malo izgradiš stavove kako postupiti. Vjerujem da studentima koji nisu katolici i otvorenijeg su duha neće biti na odmet odslušati ove kolegije i bar raspraviti o različitim stavovima jer je to bit fakulteta – da se argumentirano dođe do istine i šire spoznaje.
I možda najbolja stvar jest roštiljada.
– Imamo na kraju faksa roštiljadu koja je zakon, skupe se profesori i cijelo Sveučilište, bude hrane, pića, muzike, ma stvarno nekako fakultet ima dušu.
Marina Sunara vrlo je zadovoljna studijem jer su profesori pristupačni. Ono što izdvaja kao loše jest nedostatak menze, prakse do diplomskog i obavezni dolasci.
– Koliko god bilo koma što se ne može kolokvirati, na neki način te tjera da radiš na vrijeme i podijeliš si gradivo na makar 2 dijela, pa na kraju ispit i ne bude neki problem. Plaćanje je uvjet na ovom faksu, tako da se to zna pri upisu, ali je dobra stvar što nisu velike novčane razlike u rangovima. To što najbolji ne plaćaju mislim da je dobra stvar jer se nagrađuje trud.
