Stanje u zagrebačkim menzama prokomentirao i Mirko Bošnjak, sanacijski upravitelj SC-a
Menze su glavno prehrambeno odredište za gladne studente. Međutim, vrlo često studenti se žale na kvalitetu i količinu dobivene hrane. Provjerili smo kakvo je stanje u zagrebačkim menzama.
Menze su glavno prehrambeno odredište za gladne studente. Međutim, vrlo često studenti se žale na kvalitetu i količinu dobivene hrane. Provjerili smo kakvo je stanje u zagrebačkim menzama.
Zagreb – grad s najvećim brojem studenata, pa tako i menza. Postale su sinonim za studentsku prehranu, pogotovo za one koji studiraju izvan svog mjesta prebivališta. Iako se od početka postojanja menza studenti žale na bezukusnu i neraznoliku hranu, redovi se unutar istih ne smanjuju. Odlazak u ovaj tip studentskog restorana najjednostavniji je i najjeftiniji način prehrane. Međutim, nekima je i avantura s neizvjesnim završetkom jer su intolerantni ili alergični na pojedine sastojke hrane.
Istražili smo koje su sve probleme studenti uočili u zagrebačkim menzama te na koji se način zaduženi bave tim problemima.
Od procvata Interneta i društvenih mreža, svako malo pojavi se nova slika salate s glistom ili palačinke s dlakom. Nije to nova priča i mnogi su se studenti na to već navikli. Osim na neželjene objekte pronađene u hrani, zagrebački se studenti žale na nedostatak raznolikosti ponude jela, pa neki izbjegavaju menze zbog toga što su se zasitili svega što se u njima kuha. O brojnim pitanjima studentske prehrane razgovarali smo sa sanacijskim upraviteljem Studentskog centra u Zagrebu, Mirkom Bošnjakom.
Studentski izbor jela propisan je Standardizacijom studentske prehrane iz 2013. godine te sadrži više od pedeset glavnih mesnih jela i preko trideset glavnih vegetarijanskih jela, uz priloge i ostala jednostavna jela, tako da raznolikost ne bi trebala biti prevelik problem ako vam menza nije svakodnevno odredište za jelo. Međutim, tijekom barem pet godina studiranja sva se jela izredaju stvarno puno puta.
Na ambijent koji vlada u menzama uvelike utječe osoblje koje u njima radi. Jedna nam je studentica izjavila da je osoblje to koje neku menzu čini dobrom ili lošom. Čim je loše osoblje i pristup studentima je loš, pa je lošija i sama hrana.
– Ni doma nije gušt jesti kada su svi loše volje. – istaknula je.
Meniji koji se nude u menzama kuhaju se prema normativima. To znači da su oni energetski i nutritivno izbalansirani ako student uzme sve što se nudi unutar menija i ako su kuharice jela zaista pripremile na temelju normativa. Dosta je zabrinjavajuće što studenti nemaju povjerenja u kvalitetu hrane koja se nudi pa neki uzimaju samo povrće i priloge, dok meso izbjegavaju. Inače, namirnice i sirovine za studentsku prehranu dobavljaju se od tvrtki koje prođu na javnom natječaju i koje moraju imati ispravnu dokumentaciju vezanu za podrijetlo i sigurnost namirnica koje dostavljaju. Nabavljene namirnice kao i gotova jela stalno se nadziru od strane tehnologa i veterinarsko-sanitarne inspekcije kao dio provođenja HACCP sustava, koji propisuje mjere osiguravanja higijenskih uvjeta, zdravstvene ispravnosti i kvalitete prehrane.
S druge strane, mnogi studenti imaju intolerancije na neke sastojke hrane ili su alergični pa im je izbor sužen, a često se ne usude ništa uzeti jer nisu sigurni što je u sastavu jela. Sanacijski upravitelj SC-a progovara i o tom problemu:
– Za sada nije moguće uvođenje odvojenih jelovnika za studente s posebnim prehrambenim potrebama, ali pazi se da postoji raznolika ponuda glavnih jela i priloga kako bi studenti mogli zadovoljiti svoje prehrambene potrebe kombiniranjem dostupnih jela. Također, u kuhinji se poštuju strogi higijenski zahtjevi i HACCP sustav sigurnosti hrane, te ne može doći do miješanja različitih vrsta jela. –
Najavio je da bi se u skoroj budućnosti u studentskom restoranu trebao pojaviti popis alergena u pojedinim jelima.
Dakle, veliki je problem nedostatak komunikacije između studenata i zaposlenika menze te bi na tome valjalo poraditi. Ako vas nešto vezano za studentsku prehranu muči, uvijek se možete obratiti odgovornim osobama, bilo osobno bilo e-mailom.
– Kvalitetna komunikacija sa studentima preduvjet je unapređenja studentske prehrane i uvijek je dobrodošla. U restoranu Stjepan Radić prije više godina pokrenuta je inicijativa tzv. Otvorenog sata gdje bi upraviteljica, tehnolog i veterinarski inspektor u za to određenom restoranu odgovarali na direktna pitanja studenata i informirali ih o uvjetima, ponudi i svemu što bi zanimalo studente na temu studentske prehrane. Isto tako se kontakti mogu uspostaviti e-mailom, izravnim razgovorom s odgovornim osobama ili preko studentskih predstavnika koji su prisutni u svakom studentskom domu. – istaknuo je Mirko Bošnjak.
