Teorija važnija od prakse: tko je kriv – sustav ili studenti?
Mi, studenti, trebamo biti svjesni konkurencije na tržištu rada i znati da ćemo bez prakse, dodatnih vještina i sposobnosti teško dobiti željeni posao.
Mi, studenti, trebamo biti svjesni konkurencije na tržištu rada i znati da ćemo bez prakse, dodatnih vještina i sposobnosti teško dobiti željeni posao.
Hrvatska poštanska banka poziva studente da iznesu svoje stavove i ideje u rubrici „Moje financije” u Večernjem listu.
Ivona Mikić, studentica na odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku, novinarka portala Studentski.hr i članica udruge Studentski informativni kutak i HPB Studentskog dvogleda, podijelila je svoje mišljenje o praksi na fakultetu i o tome tko je odgovoran za to što fakulteti više pažnje pridaju teoriji nego praksi.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je u akademskoj 2013./14. bilo 176 044 studenta. Veliki broj studenata koji će se jednoga dana naći na tržištu rada neće moći dobiti posao, a prema riječima poslodavaca, glavni je problem nedostatak praktičnog znanja.
Popisi ispitne i seminarske, kao i dodatne literature, sastavni su dio gotovo svakog kolegija na hrvatskim (sve)učilištima, a nerijetko su to zastarjela izdanja koja ne pružaju potrebno znanje. Osim toga, veliki broj studenata bavi se isključivo studiranjem, uz iznimke koje uključuju povremene poslove kako bi se popravila financijska situacija. Vrlo je malo onih koji imaju vremena i volje baviti se drugim aktivnostima koje bi im pomogle u primjeni teorije u praksi.
Natječaji za praksu
U vremenu kada informacijske i komunikacijske tehnologije napreduju brže nego ikad, a zaposlenost u IT sektoru raste, za očekivati je da će fakulteti, posebno oni koji se tim istim razvojem bave, uložiti novac u ljudske resurse, kako bi jednoga dana iz njih izašli ljudi spremni za rad, a ne prepričavanje sadržaja ispitne literature.
O tome je pisao voditelj poslovnice jedne osječke IT tvrtke koji naglašava kako su, nakon raspisivanja natječaja za prakse, očekivali veliki broj prijava studenata Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, s obzirom na to da sami moraju naći tvrtke u kojima će odraditi stručnu praksu. Takva bi prilika trebala pokazati koliko tvrtke mogu doprinijeti stvaranju stručnjaka, ali i koliko studenti mogu ponuditi poduzećima kroz inovativne ideje, ali to nije tako. Upiti studenata bili su gotovo identični, kratki i s jednim bitnim pitanjem: je li za obavljanje prakse potrebno predznanje?
Savjeti iz prve ruke
Iako je dio odgovornosti za nepripremljene studente na profesorima i sustavu, još više zabrinjavaju studenti koji studiraju ono što vole, a ne trude se proširiti znanje samostalnim istraživanjem. To je potvrdio i spomenuti primjer o kojem voditelj tvrtke kaže: – Pretpostavimo da su studenti upisali informatiku zato što ih to privlači. Kroz dvije godine studiranja mogli su shvatiti da neće dobiti dovoljno od studija pa su se počeli samostalno educirati u području koje ih zanima. Danas je to lakše nego ikada jer uz svu silu besplatnih i komercijalnih predavanja i materijala online, a otkad postoji strukovna udruga Osijek Software City, informacije o aktualnostima u IT svijetu, savjeti i smjernice iz prve ruke od ljudi iz struke nikad nisu bili dostupniji.
Primjeri iz Osijeka
S tim se slaže većina poslodavaca koja od zaposlenika sa završenim fakultetom očekuje ljude spremne za rad. Jedan od studenata s Ekonomskog fakulteta u Osijeku kaže da su ovdje bitna dva gledišta: prvo je koliko nam sâm fakultet nudi priliku da teoriju iskusimo u praksi, a drugo, koliko mi studenti imamo volje i želje iskoristiti prilike koje nam se pružaju.
Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku slično je omogućeno studentima završnih godina. Dogovorena je suradnja s HUP-om koji je spojio studente s tvrtkama i omogućio im da odrade dva do četiri tjedna prakse. Studentima se nudi i prilika za rad u studentskim udrugama koje omogućuju odlazak na praksu u inozemstvo. – Ne vidim razlog zašto od drugih očekujemo da nas pokrenu ako se sami ne želimo pokrenuti. – zaključuje student ekonomije.
Tko je odgovoran?
Dakle, svi trebamo biti svjesni da studij daje osnove kako bi se pojedinac mogao dalje razvijati i nakon fakulteta raditi željeni posao. Također, ako se resorno ministarstvo često uspoređuje s Europom, treba spomenuti i kako je u tim zemljama praksa imati stručne službe koje su uvijek na usluzi studentima i profesore koji podupiru uključivanje mladih u brojne aktivnosti izvan fakulteta.
Praksa je ozbiljan posao i ona nikako ne znači provesti osam sati u tvrtki i sjediti sa strane. Praksa je rad, prihvaćanje izazova, aktivno sudjelovanje i traženje rješenja.
Možemo zaključiti da postoje prilike za praksu tijekom studiranja, no sami moramo biti aktivniji i spremni prihvatiti volontiranje. Mi, studenti, trebamo biti svjesni konkurencije na tržištu rada i znati da ćemo bez dodatnih vještina i sposobnosti teško dobiti željeni posao.
