Skromni hrvatski studenti žele se educirati i putovati
Studentski.hr i OTP banka proveli su veliko istraživanje financijskih navika studenata u Hrvatskoj. Kako upravljaju vlastitim financijama na fakultetu te koliko su upoznati s osnovama financijskih davanja, otkrilo ih je preko 1000. Žive skromno, a svoje bi posljednje novce iskoristili za edukaciju. Donosimo i druge zanimljive rezultate te imena dobitnika čiji su odgovori zaslužili novčanu nagradu.
Studentski.hr i OTP banka proveli su veliko istraživanje financijskih navika studenata u Hrvatskoj. Kako upravljaju vlastitim financijama na fakultetu te koliko su upoznati s osnovama financijskih davanja, otkrilo ih je preko 1000. Žive skromno, a svoje bi posljednje novce iskoristili za edukaciju. Donosimo i druge zanimljive rezultate te imena dobitnika čiji su odgovori zaslužili novčanu nagradu.
Veliko istraživanje financijskih navika studenata nastalo je u studenome ove godine kao rezultat suradnje portala Studentski.hr i OTP banke. „Upravljanje vlastitim financijama na fakultetu'' istraživanje je provedeno anketom u kojoj je sudjelovalo čak 1028 studenata iz cijele Hrvatske. Studenti su odgovorili kakve su njihove financijske navike, stavovi o novcu te poznavanje bankarskih usluga. Na kraju ankete, studentima je bila ponuđena i opcija odgovora na nagradno pitanje „Na koji bi se način, po tvojem mišljenju, mogle unaprijediti bankarske usluge poput programa vjernosti OTPetica, a koje ti omogućavaju skupljanje bodova, osvajanje nagrada te edukaciju o bankarskim proizvodima?". Odgovore je ocijenila stručna komisija koju čine dva člana OTP banke i dva člana portala Studentski.hr. Analizu rezultata donosimo u odlomcima koji slijede.
Anketu su ispunjavali studenti s područja cijele Hrvatske. Iako je najveći udio, njih 46,2%, sa Sveučilišta u Zagrebu, zamjetno velik je broj (više od pola) sudionika ankete iz drugih gradova Hrvatske. U većoj je mjeri riječ o ženskoj populaciji jer studentice zauzimaju čak 71,4% ukupnog broja ispitanika. Ispitanici u dobi od 18 godina i više uglavnom žive i/ili studiraju u gradovima s više od 10 000 stanovnika.
U anketi su sudjelovali studenti više od 400 studija u Hrvatskoj, a pritom prednjače studenti ekonomije koji čine 10% ispitanika. Studenti prve godine studija čine najveći dio ispitanika (30,1%), no anketi su pristupali svi – studenti od prve godine do apsolventske, kao i studenti parcijalnih godina i godina studijskog mirovanja. Zanimljivost daljnjih rezultata istraživanja čini polazna točka, odnosno činjenica da mnogi ispitanici ocjenjuju vlastite prihode kućanstva prosječnima (71,2%).
Slijedom spomenutog, važno je napomenuti da su ispitanici na pitanje financiranja vlastitih troškova života u najvećem dijelu odgovorili da ih financiraju roditelji, ali i povremeni poslovi koje odrađuju (42,9%). Ipak, gotovo 20% studenata financiraju isključivo roditelji, dok se ostali potpomažu i studentskim stipendijama u kombinaciji s roditeljskim financiranjem i/ili poslom. Tek 17,8% ispitanika navelo je da se financiraju sami.
Raspodjela prihoda koji su, podsjećamo, prema ocjeni ispitanika prosječni, uvelike ovisi i o mjestu stanovanja. Samo 13,5% studenata živi u domu, dok njih 36,2% živi s roditeljima. Dakle, nešto više od 50% ispitanika svaki mjesec treba izdvojiti poveći iznos za privatni smještaj. Ipak, postotak potrošnje na smještaj manji je od posljednje spomenutog. Za ispitanike najveći je izvor potrošnje hrana, i to za njih 37%. Iako gotovo 50% ispitanika na hranu troši do 500 kuna mjesečno, u jednakom postotku studenti troše od 500 do više od 1500 kuna.
Društvene aktivnosti, zabava i edukacija aktivnosti su na koje 60-70% studenata svaki mjesec izdvaja do 500 kuna. Pretpostavka je da je nešto manjem iznosu za spomenuta davanja razlog činjenica da prosječni prihodi kućanstva uz veća davanja za smještaj i hranu ne mogu pokriti i ostale aktivnosti u velikoj količini. U prilog tome ide i podatak ispitanika da bez glavnih troškova uglavnom raspolažu upravo spomenutim iznosom do 500 kuna. Niti 30% ispitanih na kraju mjeseca ne raspolaže iznosom većim od 1000 kuna.
Premda za većinu studenata prihodi nisu veliki, uglavnom se ne zadužuju. Čak 82,2% ispitanih nema nikakav dug, a od preostalih je „dužnika'' više od polovice onih koji koriste pozajmicu po tekućem računu. Zanimljivo je pritom da, s dugom ili bez njega, gotovo 30% studenata svojih će „posljednjih 100 kuna'' dati za potrebe edukacije, što ujedno čini i odgovor s najvećim postotkom. Ostali su odgovori poput dobrog provoda, shoppinga, hrane, štednje i putovanja.
Premda ispitanici shvaćaju ozbiljnost posljednjih kuna u novčaniku i uložili bi sredstva u aktivnost kao što je edukacija, na pitanje za što im ipak najviše nedostaje novac u najvećem su postotku odgovorili – putovanja (55,8%).
Ušteda je jedan od najvažnijih načina studentskog ophođenja prema financijama kako bi preživjeli mjesec. Prema istraživanju, gotovo 40% studenata manje izlazi i ispija kave kako bi uštedjeli. Drugi načini uštede najvećim su dijelom u kupovini odjeće i obuće, prijevozu i troškovima mobitela. Kao i na pitanje za što im novac najviše nedostaje, ispitanici su dosljedno potvrdili da najvećim dijelom štede za putovanja.
Dodatna zanimljivost financijskih navika studenata proizlazi iz činjenice da uz tehnološke prednosti i bankarske inovacije internet i mobilnog bankarstva, gotovo 70% studenata radije bira opciju plaćanja gotovinom. Pretpostavka je da razlog tome leži u potrošnji sredstava, primjerice, na hranu u menzi, ali i ostalim mjestima na kojima još uvijek nije omogućeno kartično plaćanje.
Na pitanje hoće li u budućnosti zarađivati veći iznos i raditi u struci, ispitanici uvjerljivo odgovaraju potvrdno. Čak 67% njih vjeruje u svoju struku, dok je njih 20% bez obzira na struku spremno za tržište rada. Nakon fakulteta, osim svoga novog radnog mjesta, studenti odabiru i neke prve konkretne financijske odluke. Pozitivni rezultati pokazuju da 55,5% studenata ima namjeru napraviti konkretni financijski plan, a nešto više od 30% njihovih kolega započet će svoju štednju.
Premda su rezultati istraživanja financijskih navika rezultirali većinom zanimljivim i pozitivnim podacima, pitanje financijske pismenosti javlja se kao nešto manje pozitivan rezultat. Naime, na pitanja o prosječnim kamatama na štednju i minuse hrvatskih građana, studenti su u malom postotku dali zadovoljavajuće odgovore. Okvirni je postotak kamata na štednju točno napisalo 30% ispitanika, dok su kamate na minuse studentima nešto manje poznate (25%).
Na kraju ankete studentima je bilo ponuđeno nagradno pitanje o načinu unaprjeđenja bankarske usluge kao što je OTPetica. Među brojnim odgovorima, pronašla su se tri najbolja prema ocjeni stručne komisije. Dobitnici su sljedeći:
- 1.500,00 kn: Marko Tompos
- 1.000,00 kn: Ivana Perišić
- 500,00 kn: Tamara Mitić
Čestitke dobitnicima, a svim sudionicima hvala na sudjelovanju u jednom od najvećih istraživanja financijskih navika studenata u Hrvatskoj!
