Saznali smo kojim se kriterijima i glasinama vode studenti pri odabiru grada studiranja
Anketom i intervjuom pokušali smo saznati kojim se to kriterijima budući studenti vode pri odabiru grada studiranja te što uzimaju u obzir prilikom upisa na željeni fakultet.
Anketom i intervjuom pokušali smo saznati kojim se to kriterijima budući studenti vode pri odabiru grada studiranja te što uzimaju u obzir prilikom upisa na željeni fakultet.
Serija članaka pod nazivom (Javne) tajne studijskih programa bavi se razlikama među srodnim fakultetima na različitim sveučilištima, ali i unutar njih. Studentima je često teško odabrati fakultet s obzirom na relativne sličnosti i razlike sličnih studijskih programa, a člancima se pokušavaju na jednome mjestu prikupiti analize studijskih programa, studentska iskustva i preporuke te na taj način pomoći onima koji su na samome početku studiranja – ili su odlučili napraviti zaokret u svojoj studentskoj karijeri i upisati drugi smjer – da donesu što kvalitetniju odluku.
I ptice na grani znaju koliko je živaca potrebno izgubiti pri odluci što i gdje studirati. Nisu svi te sreće da od prvoga dana znaju gdje pripadaju. Kako bismo budućim studentima koji imaju dileme olakšali muke oko biranja smjerova na fakultetu koji se nalaze u nekoliko gradova u Hrvatskoj, pitali smo nekoliko studenata da nam otkriju čime su se oni vodili pri odabiru mjesta studiranja.
Svatko tko je na bilo koji način upetljan u akademske krugove dobro zna glasine koje se vezuju uz kvalitetu i popularnost pojedinih fakulteta. Zanimalo nas je koliko su se tim glasinama vodili Marta, Helena i Ivan pri upisu na svoje željene fakultete.
Marta, studentica prve godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, otkrila nam je kako joj je baš taj smjer bio prvi izbor. Samouvjereno kaže kako je bila uvjerena da će postići svoj cilj jer se tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja trudila i imala odličan uspjeh, što je i matura, dakako, potvrdila.
– Da ti budem iskrena, nisam ni znala donedavno da novinarstvo postoji i u Koprivnici, ali da sam i znala, to ne bi utjecalo na moju odluku.
Podijelila je s nama savjet koji joj je uputio djed te kojim se i vodila pri odabiru. Rekao joj je da ako već mora otići iz rodnog grada, neka barem ode u onaj veći i mnogoljudniji te da će joj to biti pravi izazov.
Studentica prve godine, Helena, otkrila nam je zašto je ona upisala baš Kineziološki fakultet u Zagrebu, a ne u Splitu.
– Moram ti priznati, Zagreb mi je bio jedina opcija. Ako bih baš morala, u Split bih otišla samo zato što je pored mora. Čula sam da je tamo fakultet ispodprosječan, a kako ja volim izazove, to mi nije bilo prihvatljivo.
Također, rekla nam je kako se raspitala kod ostalih studenata o obama gradovima u kojima postoji Kineziološki fakultet, no Zagreb je bio na puno boljem glasu i daleko je kvalitetniji.
S nama je svoje iskustvo podijelio i Ivan, student prve godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Kada smo ga upitali zašto je baš upisao taj fakultet u Zagrebu, a ne primjerice u Osijeku, rekao nam je:
– Čuo sam da je u Zagrebu fakultet na dobrom glasu te da je kvalitetniji u odnosu na Osijek. No da sam kojim slučajem upao u Osijek, a ne u Zagreb, radije bih birao neki drugi fakultet, naprosto zato što sam imao neki osjećaj u meni koji mi nije dozvolio da niti pomislim da bi Osijek mogao biti taj.
Sve troje sugovornika kažu kako su zadovoljni odabirom smjera i mjesta studiranja i to ne bi mijenjali ni za što. Ipak, kako ne bi sve ostalo na glasinama o tome koji je fakultet bolji te kako bismo saznali koliko su se studenti informirali oko mogućnosti na fakultetu i koja im je bila nit vodilja pri odabiru mjesta studiranja, sastavili smo im anonimnu anketu koja se sastojala od 11 pitanja. Ispitanici su čitatelji portala Studentski.hr iz raznih krajeva RH i raznolikih područja studija.
Na pitanje postoji li smjer na kojem studiraju na više lokacija u Hrvatskoj čak 61,3% odgovorilo je s Ne dok je preostalih 38,7% odgovorilo Da. Također, jedan od ciljeva bio je saznati postoji li srodan fakultet koji je bliži mjestu studiranja studenta ili studentice od onoga na kojem trenutno studiraju. Od svih studenata koji su riješili anketu, 35,1% odgovorilo je potvrdno, dok je 64,9% studenata negiralo postojanje srodnog fakulteta u blizini mjesta prebivališta.
Kako bismo saznali koliko se studenata unaprijed informira o mogućnostima koje im budući fakultet nudi, ponudili smo im nekoliko opcija koje možete pogledati u grafu. Od ukupnog broja anketiranih studenata njih 78,4% informiralo se o izvođenju nastave, 54,1% studenata o mogućnostima prakse te 58,6% studenata informiralo se o mogućnosti sudjelovanja na programu Erasmus.
FOTO: Goran Balde
Postotak studenata koji su odabrali fakultet u blizini mjesta prebivališta ili u samome mjestu prebivališta iznosi 26,1%, no s druge strane 73,9% studenata izabralo je fakultet u drugome gradu.
Upitali smo ispitanike da s nama podijele je li način održavanja nastave na pojedinom fakultetu utjecao na njihov odabir. Za primjer smo im predstavili Pravni fakultet u Zagrebu. Od akademske godine 2018/2019. Pravni fakultet u Zagrebu donio je odluku o izvođenju u obliku turnusne nastave. Naime, nastava se izvodi predmet po predmet, što znači da određeno vrijeme (najčešće svaka 3 tjedna) dobivaju novi predmet, a stari im tada završi. Čak 82% studenata odgovorilo je kako im takav način održavanja nastave nije utjecao na odabir fakulteta koji su htjeli studirati, dok je 18% studenata uzelo u obzir takav način izvođenja nastave.
Kao što je bilo i za očekivati, za 71,2% studenata važan je ugled fakulteta u smislu opremljenosti tehnologijom, kvalitete provođenja nastave, zahtjevnosti predmeta. Pri upisu na određeni fakultet za 67,6% anketiranih studenata bile su jako važne mogućnosti koje fakultet nudi pri upisu na diplomski studij, dok je 8,1% studenata smatralo kako im to nije nimalo važno.
Na grafu pogledajte kako su ispitanici odgovorili kada smo ih upitali o utjecaju obitelji i prijatelja na odluku o upisu na ljestvici od 1 (nimalo) do 3 (u potpunosti).
FOTO: Goran Balde
Pri upisu na fakultet, na ljestvici od 1 (nimalo) do 3 (u potpunosti), raznolika mogućnost biranja smještaja u potpunosti je važna za 60,4% studenata, nimalo nije važna za 13,5% studenata te za 26,1% studenata nije nevažna, ali nije ni u potpunosti važna.
Možda čak najvažnije, činilo bi se i najpresudnije, pitanje o budućem studentskom životu jest ono o troškovima. Postavili smo studentima pitanje u kolikoj mjeri im procjena budućih životnih troškova ovisi o biranju mjesta studiranja. Za 15,2% studenata troškovi im nisu ovisili o biranju gdje će studirati, 61% odgovora pripada nekakvoj sredini kad su troškovi u pitanju te 23,8% anketiranih potvrdilo je potpuni utjecaj troškova na svoju odluku o mjestu studiranja.
U posljednjem pitanju studentima smo ponudili mogućnost da nadopune ako postoje neki drugi razlozi koji nisu anketom obuhvaćeni, a od svih odgovora odvojili smo dva najzanimljivija. Jedan je glasio da je kriterij bilo studiranje što dalje od obitelji, dok je drugi kriterij bio da ono što se traži od studenata i znanje koje se dobiva, bude daleko veće i kvalitetnije u odnosu na te iste fakultete u drugim gradovima.
Mnogi su kriteriji važni pri odabiru upisa fakulteta, no većinom se svode na to da studenti biraju grad studiranja prema tome kakve će mogućnosti u njemu imati te kakva će im u njemu biti kvaliteta života – a ni kvaliteta fakulteta nije nevažna. Ipak, pri odabiru fakulteta od izrazite je važnosti proučiti studijske programe koji su dostupni na stranicama fakulteta te se nastojati ne oslanjati na uvriježena mišljenja, nego dobro odvagnuti i odabrati ono što je najbolje za pojedinca.
