Rad na crno win-win situacija? Evo što kažu studenti i poslodavci!
Svaki se student barem jednom susreo s prilikom za rad na crno. Koje su prednosti ili mane te što više preferiraju otkrili su nam studenti i poslodavci.
Svaki se student barem jednom susreo s prilikom za rad na crno. Koje su prednosti ili mane te što više preferiraju otkrili su nam studenti i poslodavci.
Jedan od glavnih faktora koji utječe na odabir studentskog posla, bilo da je sezonski ili kontinuirani tijekom godine, dnevna je isplata koja se često događa. Uz to, mnogi studenti preferiraju sezonski rad na moru jer, kako kažu, opće je poznato da se radi o većoj zaradi u kraćem vremenskom periodu, a i napojnice nisu naodmet.
Olakotna okolnost izmjena je u Zakonu o porezu na dohodak koja je stupila na snagu početkom prošle godine, prema kojoj se stipendije koje se financiraju iz javnih izvora ne ubrajaju u neoporezivi limit, što znači da sada studenti mogu ostati porezna olakšica svojim roditeljima i zaraditi puni iznos neoporezivog limita.
Tijekom razgovora sa studentima, većina ih je otkrila kako im isplata plaće preko ugovora ne odgovara isključivo zato što moraju čekati cijeli mjesec da bi mogli dobiti zarađeni novac. To bi značilo da im nije važan limit do kojega oni jesu porezna olakšica roditeljima, već redovna dnevna isplata. Postavlja se pitanje isplati li se riskirati s radom na crno?
Provjerili smo kolike su kazne za obavljanje posla prije nego li se sklopi isključivo pisani ugovor. Prema Zakonu o radu predviđena je kazna od 61.000 do 100.000 kuna za poslodavca u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku i kada prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru te se isto smatra najtežim prekršajem poslodavca. Radite li studentski posao, zaštićeni ste Zakonom o obavljanju studentskih poslova, a u slučaju fiktivnog ugovora, kazna za poslodavca također iznosi do 100.000 kuna.
Upravo zbog tih enormnih iznosa upitali smo poslodavce smatraju li da im je pametnije riskirati ili bi trebali, zbog već postojećih pravila koja im idu u prilog kod zapošljavanja studenata, ipak imati pisani ugovor. Navode kako mnogi zakoni svake godine sve manje idu u prilog bilo kojem poslodavcu te ih sami taj zakon koji donosi država tjera da se snalaze kako god mogu, pa i na ilegalno zapošljavanje. Teško je zapravo dokazati taj famozni rad na crno, otkrivaju.
Studenti su većinom unaprijed upozoreni da se, ako dođe inspekcija, prave da su gosti lokala ili kupci u trgovini. Također, mogu reći da im je prvi dan i da su došli na probni rok te da će sutra donijeti studentski ugovor. Najpopularniji je, kao što smo ranije spomenuli, sezonski rad na moru, gdje svaki dan cirkulira velika svota novaca te se, usprkos mnogim inspekcijama, još uvijek ne izdaju računi. Upravo zbog toga naši sugovornici govore kako su im dnevnice više nego zadovoljavajuće.
Na kopnu je priča identična; ugostiteljstvo i trgovina područja su u kojima se može pronaći veliki broj ilegalnih radnika koji dobivaju brze isplate. Naši sugovornici smatraju kako je dobro da još uvijek ima poslodavaca koji su spremni izložiti se riziku za, kako kažu, dobrobit obiju strana. Zaključuju da osim svakodnevne zarade nema potrebe ni za kakvom papirologijom, što im uštedi mnogo vremena.