Prosječan hrvatski student raspolaže s nešto više od 3 tisuće kuna mjesečno, a isto toliko košta i mjesečni najam
Prema istraživanju Eurostudenta, hrvatski studenti mjesečno na raspolaganju imaju 3.117 kuna, što znači da bi za smještaj studenti trebali izdvojiti više od 70 posto iznosa kojeg imaju na raspolaganju.
Prema istraživanju Eurostudenta, hrvatski studenti mjesečno na raspolaganju imaju 3.117 kuna, što znači da bi za smještaj studenti trebali izdvojiti više od 70 posto iznosa kojeg imaju na raspolaganju.
Cijene najma stanova vrtoglavo rastu, a s druge strane kapaciteti u studentskim domovima nisu dovoljni za sve studente. U samo godinu dana, shodno Njuškalovoj analizi, cijene mjesečnog najma u Zagrebu porasle su za 6,63 posto, u Rijeci 6,04 posto, Varaždinu 8,05 posto, a više od 10 posto poskupljenja vidljivo je i kod najma u Osijeku i Puli. Po poskupljenjima prednjače Dubrovnik sa 16 posto većim cijenama te Split i Zadar s čak 17 posto.
Da nema dovoljno mjesta u domovima, na konkretnom primjeru potvruđuju iz Splita. Prema navodima Dalmatinskog portala, u Splitu gdje je poskupljenje najveće, situacija je alarmantna. Ukupno je 18.500 studenata, a u studentskim domovima je samo 1285 kreveta. Studenti su tako prepušteni sami sebi, a jedina opcija je izdvajanje velikog dijela studentskog budžeta samo na omogućavanje 'krova nad glavom'.
Prema istraživanju Eurostudenta, hrvatski studenti mjesečno na raspolaganju imaju 3.117 kuna, što bi značilo da bi studenti, ako nemaju cimera, za stan od samo 300 eura (2258.37 kuna), što je ujedno i najtraženija opcija, trebali izdvojiti više od 70 posto iznosa kojeg imaju na raspolaganju.
U tom slučaju, jednostavnom računicom, za život bi im ostalo nešto više od 800 kuna. Ako su u cimerstvu, tada je taj iznos znatno veći i iznosi oko 2 tisuće kune.
Međutim, to je idealna situacija jer je najviše dostupnih stanova za najam u cjenovnim razredima od 450 do 650 eura mjesečno, pa se u tim situacijama i preostali dio budžeta znatno smanjuje za one s cimerima i bez.
Na koncu, možemo zaključiti da prosječan hrvatski student ima dvije opcije – cimerstvo ili studentski dom. Međutim, studentskih domova nije dovoljno za sve, stoga su visoki troškovi života ono što studenti i njihove obitelju prihvaćaju samom odlukom da studiraju. Je li to svojevrsno kažnjavanje ambicije ili samo dio etape na putu do cilja, teško je reći, no da su stanovi preskupi i za kategoriju ljudi koja ne spada u studente, nešto je što ne možemo zanijekati.
