Pohvale sportskom uspjehu, porez akademskom
Kada su u pitanju studenti i porezi nikako na zelenu granu, a oni čija je to dužnost nekako su se oglušili na to. Naime, ministar Marić još nije odgovorio na pitanje koje mu je uputila saborska zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić, kani li nagrade za znanstveni i obrazovni uspjeh izjednačiti sa sportskim nagradama.
Kada su u pitanju studenti i porezi nikako na zelenu granu, a oni čija je to dužnost nekako su se oglušili na to. Naime, ministar Marić još nije odgovorio na pitanje koje mu je uputila saborska zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić, kani li nagrade za znanstveni i obrazovni uspjeh izjednačiti sa sportskim nagradama.
Cijeli život slušamo kako moramo ići u školu, pa na fakultet. Veliki naglasak se stavlja na obrazovanje i neprestano nas se potiče da budemo što bolji jer ćemo biti nagrađeni za naš uspjeh. Besplatno obrazovanje na kraju i nije tako besplatno zbog poreza koji nam se nameću sa svih strana. Čini se da studentskim problemima oko oporezivanja njihovih zarada nikada kraja.
Zbog toga roditelji uspješnih studenata nagrađivanih za znanstveni i obrazovni uspjeh, moraju vraćati nekoliko tisuća kuna, ako iznos nagrade prelazi limit od 15 tisuća kuna, time prestaju biti porezna olakšica svojim roditeljima, dok su sportske nagrade neoporezive, kako stoji u Pravilniku o poreznim obvezama. Postavlja se pitanje kako obrazovni uspjeh može biti manje vrijedan od sportskog?
Po ovom pitanju ponovo se angažirala saborska zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić, koja je prije mjeseca dana uputila zastupničko pitanje Ministru Mariću, kani li nagrade za znanstveni i obrazovni uspjeh izjednačiti sa sportskim nagradama, no odgovor još uvijek nije dobila.
― Na odgovor, nažalost, još uvijek čekam. Nekako mi se čini kao da oni koji imaju zadatak i odgovornost graditi bolje i produktivnije društvo upravo za našu djecu i mlade imaju najmanje razumijevanja i vremena. Poražavajuća je činjenica da se izvrsnost, koju treba poticati svim raspoloživim sredstvima, ustvari na neki način kažnjava. Sportaši svakako trebaju biti nagrađeni, ali isto to zaslužuju i oni koji su uložili brojne sate u akademski i znanstveni napredak. Moje je pitanje inicijativa za pravedniji odnos države prema onima koji čine hrvatsku budućnost ― objasnila je zastupnica.
FOTO: Ivana Ninčević-Lesandrić
― Sporni Pravilnik tek je jedna nelogičnost koju se treba ispraviti kako bi što više ljudi imalo financijsku mogućnost studirati. Moji su planovi puno opsežniji i namjeravam kontinuirano nastaviti s poticanjem na pozitivne promjene. U narednom razdoblju ću svakako predložiti izmjene kojima bi se omogućilo studentima da budu direktori svoje tvrtke, a ne samo vlasnici kao što je sada slučaj. Zašto redoviti studenti mogu biti direktori u Irskoj, a kod nas ne? Tvrtke u IT sektoru često otvaraju upravo studenti i, umjesto da ih se na to potiče, zbog toga što rade, zarađuju i otvaraju radna mjesta – gube status redovnog studenta ― govori Ninčević-Lesandrić.
Prisjetimo se kako je novi Pravilnik o porezu na dohodak, koji je izdan početkom godine izazvao pravi kaos među studentima jer je prvotno pisalo kako je neoporezivi godišnji iznos 15 tisuća kuna u odnosu na prijašnjih 50 tisuća kuna. Ipak, Pravilnik je ispravljen pa sada stoji kako je godišnji neoporezivi osobni primitak 15 tisuća kuna, nakon kojega studenti prestaju biti porezna olakšica roditeljima. Kada ostvare godišnju zaradu veću od 60.600,00 kuna na iznos iznad tog limita plaćaju porez.
Ipak ni to ne rješava probleme studenata i njihovih roditelja jer dosta studenata trenutno i nije porezna olakšica roditeljima kako bi se izbjeglo vraćanje velikih iznosa poreza. Zastupnica se također angažirala po tom pitanju i ukazala na pogrešku koja bi ugrozila učenički i studentski standard te naglašava kako problem leži u neznanju o porezima i osobnim financijama te neprovođenju kurikularne reforme.
― Nestabilnost propisa velik je problem. Kako da roditelji, učenici i studenti isplaniraju kućni budžet, ako nikad ne znaju što će se sve i kada promijeniti? Situaciju dodatno otežava činjenica da mnogi ne znaju ništa o porezima i osobnim financijama, jer ih nitko nikada tome nije naučio, pa tako brojni studenti informacije traže po društvenim mrežama gdje dobivaju nepotpune, pa i netočne odgovore svojih vršnjaka. To je sad, dakako, puno šira priča, koja zahtjeva angažman nadležnih za, još uvijek stagnirajuću, kurikularnu reformu. Škola mora biti mjesto koje će nove generacije pripremiti za samostalan život – zašto se u tome zaobilaze porezi koje će svatko kad-tad morati plaćati? ― pita se zastupnica.
