Kolike plaće u Hrvatskoj imaju mladi s diplomom?

Za otprilike mjesec dana sadašnji maturanti upisat će fakultete, a Hrvatska će dobiti još jednu generaciju visokoobrazovanih građana. Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna netoplaća u Hrvatskoj u 2021. godini iznosila je 7129 kuna, što je, kako donosimo u nastavku članka, manje nego što zarađuje većina mladih s diplomom.

Kako bismo pripremili sadašnje i buduće studente na ono što ih čeka nakon fakulteta, donosimo visinu plaće mladih koji su diplomirali ili završili preddiplomsku razinu studija, kao i sektore u kojima se najčešće zapošljavaju. Analiza je napravljena na temelju istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje o zapošljivosti diplomiranih studenata 2020. godine, a cjeloviti rezultati dostupni su na poveznici.

U anketu su bili uključeni svi studenti koji su u akademskoj godini 2018/2019. na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj završili jednu od sljedećih vrsta studija: preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij. U istraživanju je sudjelovalo 86 visokih učilišta Republike Hrvatske. Prema službenim podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja u Republici Hrvatskoj trenutno djeluje 119 visokih učilišta sa statusom ustanove.

Posao par mjeseci nakon diplome

Iz podataka proizlazi da je 59,7% ispitanika zaposleno, 15,7% nezaposleno, 0,7% volontira, 4,1% je na stručnom osposobljavanju, a 19,8% i dalje studira. Odmah nakon diplome zaposlilo 3,2% ispitanika, mjesec dana nakon diplome 5,9%, a maksimum zapošljavanja postignut je u drugom mjesecu nakon diplome kada se zaposlilo 7,7% ispitanika.

Nakon tog perioda postotak zapošljavanja eksponencijalno pada, od 6,9 % u trećem mjesecu nakon diplome pa sve do 0,9 % u osmom mjesecu nakon diplome zbog smanjenja populacije koja se još može zaposliti. Sljedeća dva mjeseca postotak ostaje na istoj razini. Ostatak od 3,0 % ispitanika zaposlio se nakon dvanaest i više mjeseci.

Ne postoji korelacija između vrste studija i sektora zapošljavanja

Što se tiče sektora u kojem su se ispitanici zaposlili, vidljivo je da se čak 41,9% ispitanika nakon diplome zaposlilo u javnom ili državnom sektoru. U odnosu na anketu iz 2017. godine udio ispitanika zaposlenih u javnom ili državnom sektoru (37,7%) narastao je za 4,2 postotna boda. Ipak, zapošljavanje ispitanika u privatnome sektoru odvijalo se puno brže od zapošljavanja u javnome/državnome sektoru.

Unatoč uvriježenom mišljenju, ističe se u analizi istraživanja, ne postoji korelacija između vrste studija i sektora zapošljavanja, odnosno da se jednak udio ispitanika koji su završili sveučilišni studij zaposlio u privatnom, kao i u javnom/državnom sektoru. 

Posao – u struci?

Najveći postotak zapošljavanja u struci prisutan je kod ispitanika koji su diplomirali na integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima (85,6%), slijede diplomski sveučilišni studiji (78,3%), preddiplomski stručni studiji (71,53%), preddiplomski sveučilišni studiji (64,5%) te specijalistički diplomski stručni studiji (59,1%). Iznenađujuće, najveći postotak (48,1%) ispitanika koji se zaposlio izvan struke dolazi iz skupine ispitanika s doktorskih studija.

Što se tiče načina pronalaska prvog zaposlenja, zanimljivo je da se najveći broj ispitanika (32,0%) zaposlio direktnim javljanjem poslodavcu. Osim direktnog kontakta najčešće strategije pronalaska prvog zaposlenja su putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (18,2%) te preko obitelji, prijatelja ili poznanika (17,7%). Primjetna je značajna promjena u odnosu na 2017. godinu kada je najviše ispitanika prvi posao našlo putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (25,1%), a samo 18,6 % direktnim javljanjem poslodavcu.

Preko 75% mladih s diplomom ima primanja niža od 7000 kuna

Dio istraživanja odnosio se na prosječna mjesečna netoprimanja ispitanika bez prekovremenih sati, bonusa ili dodatnih primanja. Za samozaposlene (sa zaposlenicima ili bez njih) ova se primanja odnose na iznos nakon što se oduzmu troškovi poslovanja, ali prije nego što se oduzmu porezi. Prema raspodjeli mjesečnih neto primanja vidljivo je da najveći postotak ispitanika (39,8%) ima mjesečna primanja u iznosu 5000 – 7000 kuna. Čak 25,1% ispitanika ima još niža primanja, 3500 – 5000 kuna, a 11,6% ispitanika ima primanja i ispod 3500 kuna. Samo 5,9% ispitanika ima primanja iznad 10 000 kuna. Uparivanje trenutnog mjesta boravišta i raspodjele prosječnih netoprimanja ukazuje na činjenicu da velik dio ispitanika koji imaju mjesečna primanja iznad 10 000 kuna žive i rade u inozemstvu. 

Prema sektoru zaposlenja, gotovo dvostruki udio ispitanika koji imaju primanja iznad 10 000 kuna zaposlen je, očekivano, u privatnom sektoru, dok s druge strane, značajno veći postotak ispitanika zaposlenih u javnom/državnom sektoru ima primanja između 5000 i 7000 kuna te ispod 3500 kuna. Također, značajno veći udio ispitanika zaposlenih u privatnom sektoru ima primanja između 7000 i 10 000 kuna.

Struktura prosječnih mjesečnih netoprimanja prema razini studija otkriva da ispitanici koji su završili doktorski studij, i imaju najvišu razinu obrazovanja, u najvećem postotku imaju najniža prosječna primanja. Razlog tog paradoksa može biti činjenica da je veliki dio njih još u statusu znanstvenih novaka ili poslijedoktoranada na sveučilištima i institutima ili su zaposleni na privremenim poslovima i čekaju bolje zaposlenje. Nešto bolja, ali ipak dosta niska primanja imaju i ispitanici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij, što je ujedno i jedan od bitnih razloga zašto najveći dio (56,3 %, Slika 21) njih nastavlja studirati. Najviša prosječna primanja imaju ispitanici koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski studij te ispitanici koji su završili diplomski sveučilišni studij.

Struktura mjesečnih net primanja prema prosječnoj ocjeni tijekom studija pokazuje da je ipak najveći postotak ispitanika koji imaju primanja iznad 10 000 kuna završio studij s prosječnom ocjenom izvrstan, dok je najmanji postotak ispitanika s ovim primanjima završio studij s prosječnom ocjenom dovoljan. Također, najveći postotak ispitanika koji su završili studij s ocjenom dovoljan (54,2%) ima primanja između 3500 i 5000 kuna. Međutim, velik postotak vrlo dobrih (26,5%) i izvrsnih (7,7%) studenata ima primanja ispod 3500 kuna. Također, najveći postotak ispitanika koji su završili studij s ocjenom izvrstan (46,9%) ima primanja između 5000 i 7000 kuna.