LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studenti i eurozona

Kako je euro utjecao na studentski standard? Po svemu sudeći, studenti su majstori preživljavanja

U čitavoj priči nekako su ispod radara prošli studenti, uz umirovljenike skupina na koju aktualna poskupljenja ostavljaju najveće budžetske posljedice. Razlog je poprilično jasan - hrvatski studenti, u prosjeku, raspolažu s tek nešto više od 400 eura.

U čitavoj priči nekako su ispod radara prošli studenti, uz umirovljenike skupina na koju aktualna poskupljenja ostavljaju najveće budžetske posljedice. Razlog je poprilično jasan - hrvatski studenti, u prosjeku, raspolažu s tek nešto više od 400 eura.

Odbrojavamo posljednje dane siječnja, mjeseca u kojem su hrvatski građani suočeni s velikom promjenom. Riječ je o već toliko puta opjevanom euru koji je hrvatsku kunu poslao u povijesne knjige. 

Euro je, zapravo ni kriv ni dužan, izazvao pravi ekonomski kaos. Državni inspektorat je utvrdio brojne nepravilnosti, trgovci su mahinalno zaokruživali cijene, a sve na štetu građana koji su ionako pogođeni velikom inflacijom koja trese ne samo Hrvatsko, već i globalno gospodarstvo.


U čitavoj priči nekako su ispod radara prošli studenti, uz umirovljenike skupina na koju aktualna poskupljenja ostavljaju najveće budžetske posljedice. Razlog je poprilično jasan - hrvatski studenti, u prosjeku, na mjesečnoj bazi, raspolažu s tek nešto više od 400 eura. Uzmemo li u obzir činjenicu da dobar dio studenata živi izvan mjesta prebivališta, postaje jasno kako ovu skupinu ironično možemo nazvati majstorima preživljavanja. Posljednjih godina cijene najmova samo rastu, a brojni studenti prisiljeni su boraviti upravo u privatnim smještajima, ponajviše zbog potkapacitiranosti studentskih domova.

S lošim studentskim standardom vrlo dobro je upoznat prof. dr sc. Nebojša Stojčić, profesor na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku te profesor temeljnih ekonomskih predmeta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Stojčić nam je komentirao kako euro i aktualni porast tržišnih cijena utječu na jednu od najugroženijih skupina našeg društva.

Pitanje studentskog standarda bilo je prisutno već i prije uvođenja eura i zasigurno da inflatorna kretanja kojim smo svjedočili tijekom 2022. godine ne idu u prilog studentima. Kao član uprave jednog od hrvatskih sveučilišta znam iz prve ruke o koliko visokom porastu troškova se radi kad je riječ o pojedinim izdvajanjima za održavanje studentskog standarda i naporima koje studentski centri ulažu kako bi se ta poskupljenja u što manjoj mjeri prelila na studente. Ne treba zanemariti ni porast svih onih troškova življenja koje studenti osjete kao i svi drugi građani. Sve skupa to smanjuje raspoloživi dohodak i zahtijeva prilagodbe u ponašanju svih potrošača, pa tako i studenata. Ono što ohrabruje su vijesti da i na svjetskoj i europskoj razini inflacija usporava iako će trebati neko vrijeme da se ti trendovi preliju i na naše tržište - objasnio je Stojčić.

Kako nam prepričava profesor, koji je u stalnoj interakciji sa studentima, među mladima većinski vladaju pozitivna razmišljanja te dobar dio stupanje u eurozonu vidi kao dodatnu mogućnost u poboljšanju studentske internacionalizacije.

Većina studenata s kojim sam razgovarao na pitanje uvođenja eura gleda s praktične strane kao proces koji će im olakšati procese poput odlazaka na mobilnost u druge zemlje Europske Unije, izlete u inozemstvo ili uštedjeti vrijeme potrebno za preračunavanje troškova prilikom kupovine proizvoda iz inozemstva. Sve u svemu, stekao sam dojam da studenti gledaju na uvođenje eura s aspekta koristi koje im taj proces osobno donosi, dok su pitanja koja dominiraju u raspravama ekonomskih analitičara nekako u drugom planu.

Iako direktno sam euro ne utječe na studentski standard, svejedno je potrebno svoju svakodnevicu prilagoditi novoj valuti. Ako još ne znate kako to učiniti, u nastavku donosimo nekoliko savjeta.
 

Obratite veću pozornost na potrošnju


Dobar dio studenata, kao uostalom i ostatak građana, nije napravio potpunu tranziciju u glavi. Stoga, prividno se može stvoriti slika da su neke stvari jeftine. Primjerice, ako kava u kafiću košta 2 eura to nam se na prvu može učiniti jeftino. To je samo jedna mala kovanica...

No, kada taj iznos preračunamo u kune, shvatit ćemo da kava zapravo košta 15 kuna, što je za studentski džep uglavnom previše.
 

Izbjegavajte neplaniranu kupovinu


Vođeni prethodno navedenim, izbjegavajte usputnu kupovinu. U tome vam može pomoći sastavljene popisa namirnica i stvari koje su vam zaista potrebne, a ne koje vas privuku svojim izgledom, dobrim marketingom i slično.
 

Pridodajte kovanicama veću vrijednost


Niste sigurni kako pisati akademske nazive i titule? Donosimo vam detaljan vodič


Ne može biti jednostavnije - samo osvijestite um da su sada kovanice od jednog i dva eura na neki način zamijenile novčanice od 10 i 20 kuna.
 

Cimerstvo postaje neizbježno


Kao što smo ranije napomenuli, cijene najmova često premašuju čitavi iznos s kojim raspolaže prosječni student. Stoga, potreba za cimerom, pa čak i za više njih, postaje nužna. 
 

Planiranje i organizacija


Na početku svakog mjeseca jasno precizirajte iznos koji dnevno smijete potrošiti. Nakon što platite troškove stanovanja, preostalu cifru treba raspodijeliti na troškove hrane, prijevoza, izlazaka i svih onih sitnih izdataka koji se nakupljaju iz dana u dan.

To jest teško, ali ipak smo mi studenti majstori preživljavanja! :)

 

IZVOR: AUTORSKI ČLANAK
FOTO: UNSPLASH