Hrvatska ekonomska olimpijada 2024.
Financijska pismenost ključna je za snalaženje u modernom društvu
PISA istraživanje koje provodi OECD, analizira znanja i vještine 15-godišnjaka u matematici, čitanju i prirodnim znanostima, a naglašava i značaj financijske pismenosti među mladima. Upravo je Hrvatska ekonomska olimpijada projekt koji doprinosi tome, a održava se ovaj tjedan diljem Hrvatske.
PISA istraživanje koje provodi OECD, analizira znanja i vještine 15-godišnjaka u matematici, čitanju i prirodnim znanostima, a naglašava i značaj financijske pismenosti među mladima. Upravo je Hrvatska ekonomska olimpijada projekt koji doprinosi tome, a održava se ovaj tjedan diljem Hrvatske.
PISA (Programme for International Student Assessment) istraživanje za 2022. godinu, koje provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), donosi uvid u znanja i vještine 15-godišnjaka diljem svijeta, uključujući Hrvatsku. Fokus ovog istraživanja je na matematici, čitanju i prirodnim znanostima, no važno je istaknuti i značaj financijske pismenosti, koja je ključna za uspješno snalaženje u modernom društvu.
Hrvatska ekonomska olimpijada
Hrvatska ekonomska olimpijada (CEO) također igra važnu ulogu u poticanju financijske pismenosti među mladima. Ova inicijativa, koju organizira Centar za razvoj mladih, uključuje natjecanje srednjoškolaca iz područja financija i ekonomije. Cilj natjecanja je potaknuti učenike na primjenu znanja stečenih u školi na konkretnim primjerima te ih dodatno zainteresirati za poduzetništvo i ekonomiju.
CEO natjecanje održava se sutra (29. svibnja), a pobjednici će sudjelovati na međunarodnom ekonomskom natjecanju (IEO) u Hong Kongu. Za više informacija o CEO natjecanju pogledajte naše prethodne članke, kao i Facebook stranicu Hrvatske ekonomske olimpijade.
Rezultati OECD istraživanja
Rezultati su pokazali stabilnost u usporedbi s 2018. godinom, s blagim poboljšanjem u prirodnim znanostima. Oko 67 posto hrvatskih učenika postiglo je barem razinu 2 u matematici, što znači da mogu interpretirati i prepoznati kako jednostavne situacije mogu biti matematički predstavljene. Sveobuhvatno, učenici u Hrvatskoj postigli su niže rezultate od prosjeka OECD-a u matematici, a blizu prosjeka OECD-a u čitanju i prirodoslovlju. Manji udio učenika u Hrvatskoj, nego u drugim zemljama OECD-a, bio je najbolji (razina 5 ili 6) u barem jednom predmetu.
U istraživanju u Hrvatskoj je sudjelovalo 178 srednjih škola te dvije osnovne škole, odnosno ukupno je sudjelovalo 6 135 petnaestogodišnjih učenika, a postignuti su sljedeći prosječni rezultati.
Matematika
Učenici su ostvarili 463 bodova, što je značajno statistički niži rezultat od prosječnog učenika iz zemalja OECD-a, koji iznosi 472. Odnosno s ovim rezultatom Hrvatska je na 36. mjestu od 81 zemalja sudionica. Samo šest posto učenika postiglo je najvišu razinu (5 ili 6), što je ispod OECD prosjeka od devet posto. Učenici iz socio-ekonomski povoljnijih sredina postigli su u prosjeku 82 boda više u odnosu na one iz nepovoljnijih sredina.
Foto: NCVVO / PISA 2022 rezultati
Foto: NCVVO / PISA 2022 rezultati
Čitanje
Učenici su postigli prosječan rezultat od 475 bodova u čitanju, rezultat koji se statistički značajno ne razlikuje od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 476 bodova. Oko 77 posto učenika postiglo je razinu dva ili višu, a četiri posto učenika postiglo je razinu pet ili višu. To su učenici koji mogu razumjeti dugačke tekstove, baviti se konceptima koji su apstraktni ili kontraintuitivni, i uspostaviti razliku između činjenica i mišljenja, na temelju implicitnih znakova koji se odnose na sadržaj ili izvor informacija.
Prirodne znanosti
Učenici su ostvarili 483 boda, što se značajno ne razlikuje od prosječnog rezultata drugih zemalja, 485. Po prvi put od početka provedbe PISA istraživanja u Hrvatskoj (od 2006. godine), Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s prosječnim rezultatom iz prirodoslovne pismenosti na razini prosjeka zemalja OECD-a. U ukupnom poretku od 81 zemlje, Hrvatska se nalazi na 31. mjestu.
Rezultati PISA 2022 istraživanja ukazuju na stabilnost obrazovnih postignuća hrvatskih učenika s blagim poboljšanjima u prirodnim znanostima. Kontinuirani napori u obrazovanju i smanjenje nejednakosti ključni su za daljnje unaprjeđenje rezultata.
OZNAKE:
IZVOR:
NCVVO