Kratak pregled hrvatske povijesti - od stoljeća sedmog pa do raspada Austro-Ugarske
Ne vole svi ljudi primjerice matematiku pa, unatoč averziji prema toj egzaktnoj znanosti, naučili su zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Iako im računanje možda i ne treba u svakodnevnom životu, to znanje spada u opću kulturu. Slično je i s poviješću, poneke godine i događaji vezani uz narodni identitet jednostavno se moraju znati kao vodu piti.
Ne vole svi ljudi primjerice matematiku pa, unatoč averziji prema toj egzaktnoj znanosti, naučili su zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Iako im računanje možda i ne treba u svakodnevnom životu, to znanje spada u opću kulturu. Slično je i s poviješću, poneke godine i događaji vezani uz narodni identitet jednostavno se moraju znati kao vodu piti.
Iako je Povijest u školi mnogima zadavala glavobolje, jasno je kako određene povijesne činjenice spadaju u elementarnu informiranost. Hrvati se generalno vole pohvaliti svojim domoljubljem, a to najbolje vidimo kada se u svijetu odvijaju velika sportska natjecanja. Pjevaju se domoljubne pjesme, diči se hrvatstvom, a poneki čak i pretjeraju u euforiji pa se na tribinama mogu čuti razni povici upitnog povijesnog sadržaja. S druge strane, pomalo poražavajuće zvuči činjenica da dobar dio tih istih Hrvata ne zna nabrojati pet povijesnih hrvatskih ličnosti.
Ne vole svi ljudi primjerice matematiku pa, unatoč averziji prema toj egzaktnoj znanosti, naučili su zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Iako im računanje možda i ne treba u svakodnevnom životu, to znanje spada u opću kulturu. Slično je i s poviješću, poneke godine i događaji vezani uz narodni identitet jednostavno se moraju znati kao vodu piti.
Ako ste u osnovnoj školi izbjegavali učiti ranije spomenuti predmet, u nastavku, u obliku natuknica, donosimo kratak pregled hrvatske povijesti, od stoljeća sedmog pa do raspada Austro Ugarske.
Sedmo stoljeće - teorija i legendi o dolasku Hrvata zaista je mnogo. U udžbenicima je najprihvaćenija ona koju je iznio bizantski car, Konstantin Porfirogenet.
Po naređenju cara Heraklija ovi Hrvati zaratiše i odande istjeraju Avare, nasele se, po naređenju cara Heraklija, u toj zemlji Avara u kojoj i danas stanuju - napisao je Porfirogenet u 10. stoljeću.
oko 810. - dvije hrvatske kneževine (Primorska i Panonska Hrvatska). Na čelu Panonske Hrvatske bio je Ljudevit Posavski, a vladar Primorske Hrvatske bio je knez Borna.
925. - Hrvatska postaje kraljevina. Dotadašnji knez Tomislav postaje prvi hrvatski kralj.
1091. - Mađari prodiru u Hrvatsku i zauzimaju teritorij između rijeke Drave i planine Gvozd.
1094. - osnovana je Zagrebačka biskupija.
1097. - u sukobu s Mađarima pogiba Petar Svačić (Snačić), posljednji hrvatski kralj.
oko 1100. - napisana Baščanska ploča.
1102. - potpisan je sporazum Pacta Conventa. Hrvati i Mađari osnivaju personalnu uniju. Mađarski kralj Koloman postaje i hrvatski kralj.
1242. - Bela IV potpisuje Zlatnu bulu. Gradec postaje slobodni kraljevski grad.
1493. - Hrvati predvođeni banom Emerikom Derenčinom vode veliku bitku s Osmanlijama (bitka na Krbavskom polju).
1526. - bitka na Mohačkom polju.
1566. - bitka kod Sigeta. Nikola Šubić Zrinski i 2500 vojnika odolijevalo osmanlijskim napadima. 100 tisuća Osmanlija, predvođenih Sulejmanom, nisu uspjeli poraziti višestruko manju vojsku.
Riječi Zrinskog ostale su zapisane i poznate do dan danas. Nikola je u velikoj opsadi hrabro poginuo, ali je njegova žrtva i žrtva ostalih vojnika bila dovoljna da se zaustavi osmanlijski prodor prema Beču.
Ja Nikola, knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!
1573. - Seljačka buna predvođena Matijom Gupcem.
1593. - bosanski beglerbeg Hasan-paša Predojević ponovno je pokušao osvojiti utvrđeni Sisak, ali nije uspio. U velikoj bitci kod Siska pretrpio je poraz. Tim porazom Turaka uspostavljena je prvi put , sto godina nakon Krbavske bitke, ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.
1671. - nakon otpora hrvatskih velikaša usmjerenom ka mađarskoj vlasti, pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.
1699. - mir u Srijemskim Karlovcima. Oslobođena je čitava Ugarska od napada Osmanskog carstva.
1790. i naredne godine - borba protiv mađarskog jezika.
1808. - ukinuta je Dubrovačka republika.
1835. - započinje Hrvatski narodni preporod, aktivnosti Ljudevita Gaja i ostalih Ilira.
1848. - Josip Jelačić postaje hrvatski ban, ukida se feudalizam, osniva se Bansko vijeće.
1867. - nastanak Austro-Ugarske. Istra i Dalmacija pripale austrijskom dijelu, a banska Hrvatska Habsburškom dijelu.
1919. - raskidaju se sve državnopravne veze s Austrijom i Mađarskom.
*Prvi dio kronike o hrvatskoj povijesti, drugi dio će se odnositi na razdoblje od raspada Austro-Ugarske pa do samostalnosti i proglašenja Republike Hrvatske.
