FOTO: Živost, raskoš i senzualnost u slikama velikog baroknog umjetnika Rubensa
Osim što su mu slikarska ostvarenja bila raznovrsne tematike i bogata detaljima i bojama, Rubens je bio toliko svestran umjetnik da je izrađivao i kartone za tapiserije, nacrte dekoracija za svečanosti i predmete umjetničkog obrta te je ilustrirao knjige.
Osim što su mu slikarska ostvarenja bila raznovrsne tematike i bogata detaljima i bojama, Rubens je bio toliko svestran umjetnik da je izrađivao i kartone za tapiserije, nacrte dekoracija za svečanosti i predmete umjetničkog obrta te je ilustrirao knjige.
Peter Paul Rubens rođen je na današnji dan, 28. lipnja 1577. godine u Siegenu, u Njemačkoj. Najpoznatiji je po svojim osebujnim slikarskim ostvarenjima u baroknom stilu, a danas se smatra jednim od najslavnijih i najuspješnijih europskih umjetnika 17. stoljeća.
Nakon očeve smrti 1587, vratio se u rodni grad svojih roditelja, u Antwerpen. Ondje su ga slikanju učili osrednji majstor Adam von Noort te romanist i sljedbenik talijanskog smjera u slikarstvu Otto van Veen. Osim toga, studirao je djela majstora renesanse i suvremenih slikara, na putovanjima se upoznavao s djelima Tiziana i Tintoretta u Veneciji te Raphaela i Michelangela u Rimu. Sva su mu ta iskustva pomogla pri formiranju vlastita stila koji se opisuje kao kombinacija renesansnog klasicizma i realizma.
Neko je vrijeme u Mantovi radio kao dvorski slikar vojvode Vincenza Gonzage, a u istom je gradu za isusovačku crkvu naslikao oltar Sveto Trojstvo kojemu se klanjaju Vincenzo Gonzaga i njegova obitelj (1604). Za Gonzagu je uglavnom slikao portrete, a vojvoda mu je plaćao putovanja. Tako je prilikom posjeta Madridu španjolski kralj Filip III. od njega naručio čak dvadeset portretnih poprsja, a u sličnim se krugovima visokoga društva nastavio kretati i u Genovi i Rimu. Tu je pak nastao njegov poznati portret Martiza Brigida Spinola-Doria, ali i crteži antičkih arheoloških spomenika. Boravak u Rimu zaslužan je i za upoznavanje s djelima majstora visoke renesanse i ranobaroknoga slikara A. Caraccia koji su mu također poslužili kao izvor inspiracije za njegova djela.
Nakon brojnih putovanja na kojima je upijao ideje i inspiraciju vratio se u Antwerpen i ondje 1609. otvorio slikarsku radionicu te postao dvorski slikar nadvojvode Alberta. U to se odlučio i na promjenu na privatnom planu te se oženio Izabelom Brandt. Nakon Albertove smrti Rubens postaje povjerenik regentkinje Izabele. Zahvaljujući diplomatskim misijama koje je obavljao za regentkinju, putovao je u Španjolsku, gdje je upoznao D. Velázqueza, te u Englesku, gdje mu je kralj Karlo I. dodijelio vitešku titulu. U Antwerpenu je stvorio brojne portrete i opskrbio tamošnje crkve svojim djelima, a među njima čak i Antwerpensku katedralu za koju je izradio Podizanje križa i Skidanje s križa. Nakon Izabeline smrti oženio je Helenu Fourment, kćer trgovca.
Počeo je dobivati sve više narudžbi koje nije stigao sam naslikati pa su mu u atelieru pomagali njegovi učenici i pomoćnici. Ukupno mu se pripisuje 3000 platna, a njih 600 izradio je sam, što je i dalje vrlo impozantan broj s obzirom na veličinu platna, mnoštvo likova i bogate pozadine. Zanimljivo je kako je Rubens stvarao djela vrlo raznolike tematike; od religijskih prizora (Podizanje križa, Skidanje s križa, Posljednji sud, nekoliko inačica Poklonstva kraljeva), preko kompozicija iz antičkih mitova i legendi (Bitka amazonki, Otmica Leukipovih kćeri, Perzej i Andromeda, Tri gracije, Venera, Parisov sud, Pijani Silen) te povijesno-alegorijskih prizora (ciklus o francuskom kralju Henriku IV. i Mariji Medici). Njegovi se portreti smatraju najzrelijim ostvarenjima, a za njih su mu pozirale i obje supruge, Izabela i Helena. Supruge su mu poslužile kao inspiracija za pojedinačne portrete, ali i skupne portrete te za mitološke i biblijske kompozicije (Autoportret s Izabelom, Helena u krznenom ogrtaču).
– Njegove velike kompozicije kao stilski jedinstvena cjelina najviši su domet flamanskog baroknog slikarstva, a po svojoj dinamici i dramatici ujedno i jedan od najautentičnijih izraza baroknoga duha. – stoji na stranici Hrvatska enciklopedija.
Ovaj je umjetnik imao velik utjecaj već za svojega života; svojim je stilom utjecao na suvremenike i kasnije generacije europskih slikara, a njegova se djela i danas smatraju nekim od najvećih umjetničkih ostvarenja. Tako se primjerice njegov ciklus o francuskom kralju Henriku IV. i Mariji Medici, prvotno izrađen za palaču Luxembourg, danas čuva u Louvreu. Osim što su mu slikarska ostvarenja bila raznovrsnih tematika i bogata detaljima i bojama, Rubens je bio toliko svestran umjetnik da je izrađivao i kartone za tapiserije, nacrte dekoracija za svečanosti i predmete umjetničkog obrta te je ilustrirao knjige.
Neke od njegovih najpoznatijih ostvarenja možete pogledati u našoj fotogaleriji.
