FOTO: Prisjećanje na djela pera i kista skandinavskog velikana
Na današnji dan 1849. godine rođen je August Strindberg, autor u svijetu najpoznatiji po svome dramskom opusu, ali koji je bio mnogo više od dramatičara.
Na današnji dan 1849. godine rođen je August Strindberg, autor u svijetu najpoznatiji po svome dramskom opusu, ali koji je bio mnogo više od dramatičara.
Na današnji se dan 1849. godine u švedskoj prijestolnici Stockholmu rodio Johan August Strindberg, pisac i umjetnik čija su brojna djela uvrštena u švedske klasike. Iako u svijetu najpoznatiji po svojim dramama, istaknuo se i poezijom i prozom, kao i slikarstvom i fotografijom. Osim na književnom polju, istaknuo se i unapređivanjem švedskoga jezika, u politici se bavio pitanjima radničkog pokreta, a posvetio se i vlastitim istraživanjima prirodnih znanosti i okultizmu. Širok je njegov opus od šezdesetak drama, desetak romana, desetak zbirki novela i barem osam tisuća pisama prožet različitim stilskim strujanjima koja su krajem 19. stoljeća zaokupila Švedsku – od anarhizma, realizma i naturalizma, sve do misticizma i simbolizma.
Zbog manjka novca, Strindberg je tijekom školovanja u Uppsali obavljao razne poslove, između ostaloga bio je i izvjestitelj i učitelj u pučkoj školi, a u to je vrijeme i započeo svoj literarni rad. Ipak studij nikada nije završio, prvenstveno zbog svoga uvijek oprečnog stava i nesuglasica s profesorima. Vrativši se u Stockholm, počeo je pisati kritike, prevoditi dječje brojalice, pisati za poznate švedske novine Dagens nyheter, specijalizirao se za kineski jezik, a uskoro je dobio namještenje u švedskoj Nacionalnoj knjižnici.
Kao mladić zaljubio se u već udanu Siri von Essen, no ona je, zatrudnjevši, ostavila svoga muža. Vjenčali su se 1877. godine, nakon 14 godina braka razveli su se te je Strindberg tada doživio pravu umjetničku krizu. Preselivši se u Beč, odao se piću, a već dvije godine nakon razvoda, 1893, oženio je austrijsku novinarku Fridu Uhl. Njihov je kratak brak obilježila Strindbergova paranoja i psihoza, a taj je period svoga života kasnije u djelu o misticizmu pod nazivom Inferno, pisanom na francuskom jeziku, nazvao inferno krizom. Povratak u Švedsku obilježilo je sklapanje Strindbergova trećeg i posljednjeg braka 1901. godine, ovoga puta sa švedskom glumicom Harriet Bosse s kojom se preselio u vilu na otočiću Furusund u stockholmskom arhipelagu. No i ovo je zajedništvo kratko trajalo – već su se 1904. godine razveli.
Iako zavidan broj dramskih ostvarenja zasjenjuje ostatak njegova opusa, važno je istaknuti roman Crvena soba, izdan 1879. godine, koji zauzima mjesto prvog modernog romana švedske književnosti. Dramska naturalistička faza obilježena je dramama Otac iz 1887. godine te Gospođica Julija iz 1888. godine, a nakon proživljene halucinatorne psihoze i pod utjecajem žena u čijem se odnosu uvijek osjećao progonjeno i mučeno, nastupa najplodnije razdoblje njegova stvaralaštva i simboličko-alegorijske drame na koje se i Krleža ugledao – Prema Damasku, dovršena 1904. godine, Igra snova iz 1902. godine te Sablasna sonata iz 1907.
U svojim djelima Strindberg naglašava sukobe između žena i muškaraca, a često se njegovo stvaralaštvo smatra mizoginim. Djela su mu odraz njegova viđenja svijeta u spoju harmonije i pesimizma. godine 1907. Strindberg je osnovao Intimno kazalište na čije je daske postavio brojne svoje drame. Za svoga kratkog postojanja – zatvoreno je 1910. godine – kazalište je uprizorilo oko 2500 izvedbi, među kojima i neka od najpoznatijih njegovih djela poput Gospođice Julije ili Sablasne sonate.
August Strindberg preminuo je u 63. godini života 14. svibnja 1912, a ispraćen je pet dana kasnije suzama 60 000 ljudi. Iza ovoga velikog imena ostala su brojna umjetnička djela, a u fotogaleriji možete pogledati neka od slikarskih.
