FOTO i VIDEO: Posljednji ples Isadore Duncan koju je ugušio simbol komunizma
Poznata kao žena ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina, američka plesačica Isadora Duncan odbacila je sve plesne norme ondašnjega vremena i usmjerila se na potragu za izvornim pokretom i osjećajem. Svoj posljednji ples otplesala je na današnji dan 1927. godine.
Poznata kao žena ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina, američka plesačica Isadora Duncan odbacila je sve plesne norme ondašnjega vremena i usmjerila se na potragu za izvornim pokretom i osjećajem. Svoj posljednji ples otplesala je na današnji dan 1927. godine.
Drevni rituali plesa, prirode i tijela s vremenom su postali središnji motivi u Isadorinoj plesnoj performansi. Bosonoga i odjevena u plahte, inspirirana grčkim likovima i slikama talijanske renesanse, plesala je vlastitu koreografiju u domovima bogate elite prije nego što je postigla ogroman uspjeh u Budimpešti kada je rasprodala svoju točku 1902. godine Putujući Europom, osmislila je nove načine i nove, inovativne tehnike koje su stavljale naglasak na prirodni pokret, za razliku od strogih i rigidnih tehnika baleta.
Postala je europska senzacija očaravši ne samo ushićenu publiku, već i kolege umjetnike koju su zarobili njen lik u slici, skulpturi i poeziji. Također, Isadora je prkosila mnogim društvenim običajima onoga vremena zbog čega ju se danas smatra prvom feministkinjom. Rekla je kako se neće udavati iako je imala dvoje izvanbračne djece. Osnivala je plesne škole u Americi, Njemačkoj i Rusiji, a za potonju se zemlju osobito vezala radi revolucionarnih pokreta pa je tako početkom dvadesetih godina 20. stoljeća primila pokroviteljstvo od Vladimira Lenjina.
– You were once wild here. Don't let them tame you. –
No, Isadora se suočila i sa životnim tragedijama u privatnome životu. 1913. godine njezina su se djeca i dadilja utopili kada je automobil upao u rijeku Seinu. Ona se udala za pjesnika Sergeja Jesenjina 1922. godine Brak nije potrajao jer je on, kako se pretpostavlja, 1925. godine počinio samoubojstvo. Njena je sjajna karijera lagano počela blijediti, postajala je poznata po svojim financijskim problemima, skandaloznom ljubavnom životu, ali i čestim pojavljivanjima u javnosti pod utjecajem alkohola.
IZVOR: Wikimedia
Te kobne večeri 14. rujna 1927. godine u Nici bila je putnica u sasvim novom sportskom automobilu koji je tek učila voziti. Naslonivši se na sjedalo kako bi uživala u svježem zraku, njezin je dugi crveni šal, simbol komunizma, kojeg je tako često nosila, završio među kotačima i ugušio Isadoru.
No što nam je ostavila za sobom? Njen je stil u ono vrijeme bio kontroverzan jer je prkosio svemu onome što je ona vidjela kao sužene skupove baleta, pritom stavljajući naglasak na žensku formu i slobodu pokreta, ali i tražeći poveznicu između pokreta i osjećaja. Sva njena filozofija i ideje, ali i potraga za onim izvornim, popraćena s njenim enormnim uspjehom i umjetničkom vizijom s pravom su je doveli do naziva Majke modernoga plesa.
