FOTO: Studenti studija konzervacije-restauracije predstavili svoje radove na međunarodnoj konferenciji
Mogućnost sudjelovanja na ovakvom skupu vrlo je važna za studente jer time dobivaju priliku predstaviti svoj rad,usporediti radove studija iz raznih dijelova Europe i, u kontaktu s kolegama, steći iskustva koja će obogatiti njihovo znanje.
Mogućnost sudjelovanja na ovakvom skupu vrlo je važna za studente jer time dobivaju priliku predstaviti svoj rad,usporediti radove studija iz raznih dijelova Europe i, u kontaktu s kolegama, steći iskustva koja će obogatiti njihovo znanje.
Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti od 20. do 22. travnja 2017. godine održana je XIV. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije koja je okupila studente konzerviranja i restauriranja umjetnina u Hrvatskoj (Zagreb, Split i Dubrovnik) te strane studente istog studija (Ljubljana, Krakov i ostali). Studenti su predstavili svoje radove pred kolegama usmenim prezentacijama i plakatima, a najbolji su i nagrađeni.
O konferenciji smo razgovarali s organizatoricama, profesoricama Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina, Suzanom Damiani, Zvjezdanom Jembrih i Tamarom Ukrainčik te studenticom Hanom Knežević, a čuli smo i dojmove sudionika.
– Konferencija studija konzerviranja-restauriranja održava se kontinuirano već četrnaest godina u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Konferenciju je inicirao splitski studij konzervacije i restauracije pri Umjetničkoj akademiji (UMAS), gdje je 2004. g. održana i prva konferencija. Domaćini su, potom, naizmjence studiji Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i studij UMAS-a u Splitu. Konferencija je s vremenom poprimila međunarodni karakter te je postala mjesto susreta i razmjene iskustava nastavnika i članova struke u Hrvatskoj i šire. Jedini je skup u Hrvatskoj na području konzervatorsko-restauratorske struke koji se održava u kontinuitetu već četrnaestu godinu. – rekle su nam profesorice.
U organizaciji konferencije profesorima pomažu i studenti kojima je to vrijedan način stjecanja iskustva.
– Moja su zaduženja bila organizirati i podijeliti razne poslove među studentima. Poanta priče je da su studenti sa svih godina angažirani u ovom projektu, tj. na konferenciji, svaka godina je imala određene zadatke. Posebno bih htjela spomenuti zalaganje kolegice Valentine Meštrić koja je sa mnom vodila program te imala zadatak uključiti strane studente te kolegu Antu Perezu koji je bio zadužen za odnose s medijima. – rekla nam je Hana Knežević, jedna od glavnih organizatorica među studentima.
Na konferenciji izlažu isključivo studenti studija konzerviranja i restauriranja sa svih godina studija te, ponekad, i studenti sa srodnih studija u suradnji sa studentima konzerviranja i restauriranja. Priliku za izlaganje imaju i netom diplomirani studenti koji predstavljaju svoje diplomske radove. Osim njih, konferenciji prisustvuju i drugi studenti i njihovi nastavnici te bivši studenti, kolege restauratori Hrvatskog restauratorskog zavoda, djelatnici Konzervatorskih odjela, privatni restauratori, kolege suradnici na projektima kao i ostala zainteresirana javnost. Važno je napomenuti da je konferencija otvorena za javnost i da se kotizacija za sudjelovanje ne naplaćuje.
– Studenti u usmenim izlaganjima predstavljaju konzervatorsko-restauratorske projekte i istraživanja u kojima su sudjelovali, a od 2012. godine prijavljuju se i posteri. Program se sastoji od niza petnaestominutnih izlaganja, nakon kojih slijedi rasprava s pitanjima i odgovorima vezanima uz teme predavanja. Posteri se predstavljaju u stankama predavanja, pri čemu autori postera odgovaraju na pitanja o obrađenim temama. Organizatori konferencije daju priliku domaćinima da gostima predstave svoj studij i rad. Gosti razgledaju radionice, laboratorije i praktikume, a studenti upoznaju goste s radom u nastavi. – dodale su profesorice.
Jedan dan konferencije posvećen je stručnom izletu tijekom kojeg domaćin organizira posjet važnim objektima kulturne baštine svojega područja. To je prilika za upoznavanjem kulture, krajolika i situacija na području konzervatorsko-restauratorske in situ. To je, dakako, i mjesto na kojem se sudionici međusobno druže. Važan dio svake konferencije je i okrugli stol gdje se raspravlja o problemima struke, a ponekad na konferenciji izlažu i pozvani izlagači, renomirani stručnjaci iz područja konzerviranja i restauriranja.
– Od prvih godina, kada su na konferenciji sudjelovali samo studenti hrvatskih studija, uspostavljanjem suradnje s drugim studijima u Europi, broj se izlagača i sudionika zanatno povećao pa su se idućim konferencijama pridružili studenti s više europskih sveučilišta iz Njemačke (Stuttgart, Potsdam), Poljske (Krakov i Varšava), Češke (Prag, Pardubice), Mađarske (Budimpešta), Austrije (Beč), Srbije (Beograd) i Bosne i Hercegovine (Sarajevo). Odaziv je velik i veseli nas što je kvaliteta i raznolikost prijavljenih tema sve veća, a komunikacija među mladim budućim stručnjacima sve otvorenija. – zaključile su profesorice.
Mogućnost da sudjeluju na ovakvom skupu vrlo je važna za studente jer time dobivaju priliku predstaviti svoj rad,usporediti radove studija iz raznih dijelova Europe i, u kontaktu s kolegama, steći iskustva koja će obogatiti njihovo znanje. To je, također, prilika za upoznavanje i razgovor o struci, problemima s kojima se suočavaju, za praćenje novih tendencija u struci, rezultata istraživanja u pojedinim područjima, za razmjenu iskustva i stjecanje novih poznanstava. Takva suradnja često vodi i u intenzivniju suradnju među studijima i razmjenu studenata preko programa Erasmus.
– Na 14. Međunarodnoj konferenciji studija konzerviranja - restauriranja u Zagrebu sudjelovala sam s temom Konzervatorsko-restauratorskih radova na ikoni "Raspeće sa svecima", a sami su radovi bili izvedeni u sklopu kolegija Konzerviranje i restauriranje stafelajnih slika (pokretna baština). Da je svaki trud, rad i predanost vidljiv, govori i nagrada "Zvonimir Wyroubal" za najbolji poster koju sam dobila u konkurenciji između devet europskih akademija. Još uvijek nisam svjesna, ali jedno ovakvo priznanje svakako je još veći poticaj za dalje. Ovakve su konferencije bitne jer prije svega upoznajemo nove ljude, naše kolege koji dolaze iz raznih zemalja, s različitih specijalističkih područja, imamo priliku da, družeći se, saznamo neke nove materijale, pristupe radu na umjetninama od različitih materijala i funkcija. Svakako, nakon takvih konferencija višee nismo isti, postajemo bogatiji za jedno novo iskustvo. – poručila je Ana Štimac.
Detalje s ovogodišnje konferencije pogledajte u našoj fotogaleriji.
