FOTO: TEDxZagreb govornici poručili da ideja ne vrijedi kad je na papiru, nego tek kad je realizirana
Za vrijeme konferencije nisu se smjeli koristiti mobiteli u dvorani, stoga je sva pažnja bila uprta u govornike i njihovo nastojanje da publici približe svoje ideje.
Za vrijeme konferencije nisu se smjeli koristiti mobiteli u dvorani, stoga je sva pažnja bila uprta u govornike i njihovo nastojanje da publici približe svoje ideje.
TEDxZagreb okupio je u ponedjeljak u Koncertnoj dvorani Vartoslava Lisinskog zavidnu ekipu govornika te je opravdao titulu najvećeg TEDx događaja u regiji. Tema ovogodišnjeg TEDx-a bila je BUILD.FUTURE.NOW kojoj je cilj bio stvoriti pozitivno okruženje s govornicima i sudionicima koji će inspirativno okrenuti pogled prema naprijed, prema budućnosti.
Na uvodnom su bloku, tj. xsessionu nastupili plesači iz Atomic Dance Factoryja te glazbeni gosti i mlade nade hrvatske glazbene scene, Mia Dimšić, Luminize i Antonela Doko. Publici su se predstavili i moderator Trpimir Vicković zvan Vicko te organizator i ujedno nositelj licence TEDxZagreba, Karlo Matić.
Nakon pauze za ručak govornici su počeli sa svojim govorima. Led je probio Mate Janković koji je ispričao da je htio biti pomorac kada odraste, ali je onda slučajno odlučio postati kuhar. Na putovanjima ljudi žele osjetiti lokalni život, probati lokalnu hranu i okuse koje ti ljudi osjećaju, jedna je od biti putovanja kušati tuđu kulturu. U Hrvatskoj naša tradicionalna hrana nije toliko zastupljena u turističkoj ponudi. Njegova je ideja da se jednoga dana, umjesto pizza, na svakom uglu nađu soparnik, domaći sirevi, fuži, fritule i brojni drugi gastronomski specijaliteti kojima se možemo pohvaliti.
– Mi smo u poslu pravljenja emocija, a ne punjenja želuca – kaže Mate.
FOTO: Flickr
Matija Žulj, osnivač Agrivi sustava za vođenje poljoprivredne proizvodnje, odlučio je napustiti korporativni svijet i poraditi na jednom od najvećih globalnih problema današnjice – proizvodnji hrane. Najprije je odlučio i sam postati poljoprivrednik kako bi osobno iskusio što znači uzgajati hranu te je podigao vlastitu plantažu borovnice. Imajući uvid u svakodnevnicu poljoprivrednika shvatio je da je znanje teško dostupno te je razvio ideju o jednostavnom i povoljnom softveru koji bi mu pomogao u praćenju proizvodnje i donošenju odluka na temelju podataka. Matija je podsjetio publiku da pronalaskom vlastite svrhe mogu pridonijeti društvu.
Dejan Nemčić, vjerujući da pojedinac može unaprijediti obrazovanje, pokrenuo je projekt Uživo sa svih kontinenata u koji je uključio iseljene Hrvate koji su se učenicima na satovima geografije uživo javljali sa svih sedam kontinenata. Smatrao je učenje o gradovima i državama iz udžbenika nedovoljno dobrim i zanimljivim pa je svojim učenicima pružio sasvim novi pogled na svijet. Neki od učenika pridružili su mu se na pozornici jer, kako kaže, bez učenika njegov uspjeh ne bi bio moguć.
FOTO: Flickr
Neki od ostalih govornika bili su Marina Orsag, Sven Maričić, Helena Bulaja Madunić, Ivan Decker, Alen Žunić, Vladimir Vulić, Veljko Kukelj.
Posljednji je govornik na konferencji bio Ivan Đikić, znanstvenik posvećen istraživanju životnih procesa u stanicama, obrazovanju mladih i popularizaciji znanosti. Njegov nam je govor otkrio kako znanstvenici stvaraju nove bakterije u svrhu naše zaštite te kako smo mi sami zapravo 60% bakterije, a 40% čovjek.
– Logika života je u prirodi. U evolucijskom stablu postoje zakonitosti koje su zajedničke i one nam pokazuju kako mi, znanstvenici, možemo od bakterija učiti. –
Naglasio je i kako je kreativnost, a ne reproduktivnost, važna za obrazovanje i našu budućnost.
FOTO: Flickr
Nakon njegovog govora, Karlo Matić je na pozornicu prozvao sve volontere, njih čak 53, i članove tima koji su zaslužni za ostvarenje događaja. Zahvalio je svim govornicima, plesačima, glazbenicima na širenju ideja i snova, kao i publici na njihovu dolasku.
Od samog početka događaja pa sve do kraja ideje su se razmjenjivale, a svi prisutni su s oduševljenjem mogli slušati priče o uspjehu, ali i o neuspjesima i problemima na koje su govornici nailazili na svom trnovitom putu do uspjeha. Za vrijeme konferencije nisu se smjeli koristiti mobiteli u dvorani, stoga je sva pažnja bila uprta u govornike i njihovo nastojanje da publici približe svoje ideje. U jednom od govora isticalo se da ideja na papiru ne vrijedi, ideja vrijedi tek kada je realizirana.
