Znanstvenici u potrazi za odgovorom na pitanje zašto plačemo

Hrvatsko-nizozemski tim psihologa proveo je empirijsko istraživanje kojim je doveo u pitanje teoriju da plakanje izaziva reakcije kod drugih ljudi ne samo osjetilom vida i sluha već i njuha. Teorija kaže da emocionalne suze sadrže biokemijsku tvar koja može utjecati na ponašanje osoba koje osjete miris tih suza. Glavni autor provedenog eksperimenta, Asmir Gračanin, u članku u časopisu Cognition and Emotion opisuje kako se pokazalo da udisanje suza ima malen ili nikakav utjecaj na druge ljude.

Gračanin je psiholog sa Sveučilišta u Rijeci koji je na studijskom boravku u Tilburgu. Njegov tim proveo je tri eksperimenta u kojima su muškarci udisali tri različite bezbojne tekućine. Jedna tekućina bile su emocionalne suze žena, druga tekućina bile su ženske suze nastale iritacijom oka, a treća tekućina bila je fiziološka otopina. Ispitivanje je provedeno na velikom broju ispitanika te nije potvrdilo da miris suza utječe na druge ljude.

Istraživanje je potpomognuto sredstvima NEWFELPRO projekta kojeg financiraju Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske i Europska Unija. Na istraživanju sudjelovao je jedan od najpoznatijih znanstvenika na tom području psihologije Ad Vingerhoets kod kojeg se Gračanin nalazi na znanstvenom usavršavanju. Vingerhoets smatra da istraživanja plakanja mogu dati bolji uvid u ljudsku prirodu. Gračanin, s druge strane, oprezan je u ovoj tvrdnji te smatra da plakanje zasigurno može reći nešto o ličnosti pojedinca.

VEZANO

Riječki studenti prava upoznali ANON, novi alat za pravosudnu transparentnost

---

Smatra se da su plač i smijeh svojstveni samo čovjeku. Emocionalne suze zaista postoje samo kod čovjeka, a smijeh postoji i kod nekih životinjskih vrsta. Za Novi list Vingerhoets je rekao:

– Postoje anegdote o emocionalnim suzama kod nekih sisavaca koje nisu znanstveno provjerene dok sustavna istraživanja pokazuju da ne postoji druga vrsta koja ispušta emocionalne suze. Druge životinje, naravno, također imaju refleksne suze. To su one koje naviru kad povrijedite oko što nekad može zbuniti promatraže, ali druge životinje ne plaču kao čovjek. – 

Također dodaje:

– Znanstvenicima još nije do kraja poznato koja je funkcija plakanja i suza. Upravo na to pitanje pokušavamo odgovoriti provodeći istraživanja. Za sada postoji najviše indicija da suze imaju komunikacijsku funkciju. Čini se da one predstavljaju signal kojim kažemo da nam treba pomoć, ali i da imamo prosocijalne, odnosno prijateljske namjere. Najveći broj istraživanja podupire tu pretpostavku, iako odgovor, naravno, ne može biti baš tako jednostavan. – 

U zapadnjačkoj kulturi danas se na plakanje gleda sve pozitivnije te osobe koje iskazuju emocije primaju simpatije, a ljudi smatraju i da je plakanje dobro za njih same.