Vijek trajanja društvenih mreža
CompuServe, AOL, SixDegrees... Jeste li čuli za ove društvene mreže?
CompuServe, AOL, SixDegrees... Jeste li čuli za ove društvene mreže?
Društvene su mreže servisi koji omogućuju interakciju među ljudima diljem svijeta, a neke od najpoznatijih su Facebook, LinkedIn, Twitter, YouTube, Flickr i druge.
Mnogo se toga promijenilo od 1969. kada se u Sjedinjenim Američkim Državama pojavila prva velika internetska usluga za javnost, pod nazivom CompuServe. U to vrijeme koristila se dial-up tehnologija, a CompuServe dominirao je 1980-ih i bio jedan od glavnih igrača sve do sredine 1990-ih.
Zanimljiva je i činjenica da je 1971. godine poslan prvi e-mail, a kasnije se rađaju The America Online (AOL), Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN), na čijim je temeljima nastao World Wide Web (WWW).
Nakon toga, počinju se rađati različiti online servisi namijenjeni povezivanju ljudi te lakšoj komunikaciji. Primjerice, 1997. na webu je bilo prisutno milijun stranica, a ta je godina ključna jer počinje otvaranje blogova.
Također, iste se godine pojavio i SixDegrees.com, društveni mrežni servis koji je trajao od 1997. do 2001. godine, a temeljio se na „Web of Contacts modelu“, tj. na modelu web kontakata. Korištenjem ovog servisa, korisnici su mogli dodavati kontakte na popis prijatelja, članova obitelji i poznanika i to na licu mjesta i izvana.
Vanjski kontakti bili su pozvani da se pridruže stranici. Korisnici su mogli slati poruke i objavljivati postove na oglasnoj ploči te vidjeti s kime su povezani njihovi kontakti. Može se reći da je SixDegrees.com bio preteča društvenih mreža u obliku kakvom ih danas poznajemo. Naime, društvene mreže današnjice temelje se na modelu „Social-circles“, odnosno na modelu društvenih krugova. Primjer takvih mreža su Friendster, MySpace, LinkedIn, Xing i Facebook.
Društvena mreža Friendster osnovana je 2002. godine u SAD-u te je u razdoblju od 3 mjeseca dosegla 3 milijuna korisnika. Problem oko Friendstera nastao je kada se 2003. pojavio MySpace, druga društvena mreža rađena kao kopija Friendstera. Zbog toga je Friendster pao u drugi plan te je počeo gubiti korisnike. Od 2011. postoji redizajnirana stranica Friendstera koja korisnicima služi za igranje igrica online, a popularna je na Filipinima, u Indoneziji, Maleziji, Singapuru, Tajlandu, Pakistanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Sudanu, Južnoj Koreji, Bangladešu i Indiji.
Ubrzo nakon osnivanja MySpacea, pojavio se Facebook. Još jedna društvena mreža prvotno namijenjena povezivanju prijatelja i studentskih kolega. Ubrzo nakon osnutka, Facebook je lansirao novu verziju za učenike srednjih škola. S druge strane, MySpace je 2006. godine bio najpopularnija društvena mreža u SAD-u. Međutim, na temelju jedinstvenih mjesečnih posjetitelja, pretpostavljalo se da bi mu Facebook mogao 2008. godine oduzeti vodstvo, što se i dogodilo. Facebook je nadmašio MySpace u ukupnom broju jedinstvenih posjetitelja na mjesečnoj bazi, dok je u međuvremenu bezuspješno pokušao kupiti Twitter, društvenu mrežu osnovanu 2006. godine
Facebook je 2009. godine proglašen najčešće korištenom društvenom mrežom diljem svijeta, s više od 200 milijuna korisnika, dok se 2010. taj broj povećao na više od 400 milijuna korisnika. S druge strane, MySpace je izgubio 57 milijuna korisnika, odnosno, od vremena kad je bio na vrhuncu izgubio je oko 75 milijuna korisnika.
Društveni su mediji 2011. godine postali dostupni većini ljudi te su postali sastavni dio našeg svakodnevnog života. Primjerice, Facebook je imao više od 550 milijuna korisnika, a 65 milijuna tweetova se slalo svaki dan. Također, dnevno se pregledalo 2 milijarde videa na YouTubeu, a LinkedIn je imao 90 milijuna poslovnih korisnika.
Broj korisnika Facebooka raste iz dana u dan te se 2013. taj broj popeo na 1,11 milijardi korisnika. S druge strane, ostale društvene mreže poput LinkedIn-a, Pinteresta, Flickera, Google Plusa, imaju nekoliko milijuna korisnika.
Neki smatraju kako će Facebook doživjeti jednaku sudbinu kao i MySpace ili će se pak pretvoriti u nešto drugo. Mnogi vijek trajanja društvenih mreža uspoređuju sa sudbinom novina. Nekolicina ljudi u današnje vrijeme kupuje novine u tiskanom izdanju, dok se većina ljudi okreće čitanju novina u online izdanju. Pretpostavka je ta da, ukoliko Facebook ne poradi više na unapređenju te ne ponudi korisnicima nešto novo, doživjet će sličnu sudbinu kao i sve društvene mreže dosad.
