VIDEO: Pozitivni i negativni učinci igranja video igara

Prema riječima brojnih stručnjaka igranje video igara nije toliko štetno kao što se prikazuje, štoviše, dobro je igrati video igre, ali ne prekomjerno.

U svemu treba imati mjeru pa tako i u igranju video igara.

Psiholog C. Shawn Green navodi:

"Video igre mijenjaju naš mozak. Igranje video igara može promijeniti fizičku strukturu mozga na isti način kao što to činimo učeći čitati ili svirati klavir."

No, postavlja se pitanje zašto ljudi uopće igraju igre? Je li to zato što žele pobjeći od problema ili na trenutak postati netko drugi, napraviti nešto što ne mogu u stvarnom životu ili pak da bi se opustili, zabavili i slično? Koji god razlog bio, igranje igara može imati pozitivne i negativne učinke na igrača, a isti su navedeni na stranici Raise Smart Kid sa koje smo izdvojili najvažnije.

Pozitivni učinci igranja video igara

S jedne strane, igranje video igara može biti jako dobro. Štoviše, igrači kroz igru mogu mnogo toga naučiti, primjerice jezik. Ukoliko igrači igraju igricu na engleskom jeziku, vrlo brzo će savladati osnove jezika. Potom, igrači razvijaju logičke vještine, odnosno vještine logičkog zaključivanja. Ako ste igrali složenije igre, sami znate koliko puta treba pronaći rješenje iz određene situacije, što definitivno može dobro doći u stvarnom životu.

Uz to, razvijaju se i motoričke i prostorne vještine te preciznost. Igrači se u igri vrlo brzo trebaju snaći, doći do grada koji se nalazi na mapi, a za to trebaju razviti vrlo dobre vještine snalaženja u prostoru. Isto tako, trebaju biti precizni prilikom ciljanja mete. Nadalje, u strateškim igrama poput SimCityja, Age of Empires i sličnima, igrači razmišljaju kako upravljati resursima s kojima raspolažu te planiraju kako napraviti određenu stvar. U takvim igrama igrači razvijaju multitasking, pronalaze različita rješenja, mijenjaju taktike i slično.

Osim toga, igrač uči brzo razmišljati, analizirati i donositi odluke. Prema riječima istraživača sa Sveučilišta u Rochesteru, na čelu s Daphne Bavelier, igre simuliraju stresne događaje poput onih u bitci te mogu biti alat za treniranje i suočavanje sa situacijama u stvarnom svijetu. Prema provedenoj studiji, osobito akcijske igre treniraju mozak za brze odluke.

Daphne Bavelier navodi:

"Igrači akcijskih igara donose više ispravnih odluka po jedinici vremena.“

Ostale kompetencije koje igrači stječu su točnost, mogućnost nošenja sa problemima, iščekivanje, mogućnost prilagodbe svim novonastalim situacijama, razvijanje čitanja i matematičke sposobnosti. Igraču je vrlo važno pobijediti pa zato analizira situaciju, ustraje u svom naumu te prelazi na višu razinu. Osim toga, igrač sam treba shvatiti što se događa te na taj način razvija logiku i prepoznaje uzorak.

James Paul Gee, profesor na Sveučilištu Wisconsin-Madison, kaže da je igranje video igre povezano sa znanosti. Poput studenta u laboratoriju i igrač mora doći s hipotezom. Primjerice, igrač mora stalno isprobati kombinacije oružja i ovlasti te ih iskoristiti za poraz neprijatelja. Ukoliko neka ne prolazi, mijenja hipoteze i pokušava na drugi način. Video igre su iskustva postizanja ciljeva, kaže Gee, koji su temeljni za učenje.

Nadalje, igrač usavršava mapiranje, gradi karte koje su ključne za kretanje u virtualnim svjetovima. Igre poput Call of Duty i Battlefield su klasične „pucačine“, međutim igraču omogućuju učinkovito memoriranje podataka. Točnije, u provedenoj studiji pokazalo se da igrači koji igraju takve igre nauče koje informacije trebaju pamtiti, a koje ne, ovisno o zadatku koji trebaju riješiti.

Isto tako, igrači razvijaju koncentraciju, imaju veću sposobnost brzog i točnog prepoznavanja vizualnih informacija, uče kako odgovoriti na izazove, na frustracije, kako istražiti i ostvariti ciljeve, potom nauče raditi timski ukoliko igraju igre sa više igrača.

Negativni učinci igranja video igara

S druge strane, prekomjerno igranje video igara nosi sa sobom brojne posljedice. Igranje nasilnih video igara može utjecati na povećanje agresivnih misli, agresivno ponašanje i osjećanje, pokazalo se u istraživanju Anderson i Bushman iz 2001. godine

Do problema dolazi kada se igrači u mnogim video igrama nagrađuju za nasilne radnje te se suočavaju sa nasiljem svaki puta kada igraju takvu vrstu igre. Mnoge studije (Anderson i Dill, 2000; Gentile, Lynch & Walsh, 2004) ukazuju da nasilne video igre mogu biti povezane s agresivnim ponašanjem.

Međutim, mnogi stručnjaci su primijetili da je smanjena stopa maloljetničkog kriminala koja se podudara s popularnosti igre, kao što su Death Race, Mortal Kombat, Doom i Grand Theft Auto. Henry Jenkins sa Massachusetts Institute of Technology smatra da su igrači u stanju ostaviti emocionalne učinke igre iza sebe kada je igra gotova. Navodi kako će uvijek biti nasilnih ljudi, bez obzira na to jesu li prije igrali video igre ili ne.

Prekomjerno igranje video igara može dovesti do socijalne izolacije osobe. Tako osoba svakodnevno igrajući igre i po nekoliko sati na dan, odvaja manje vremena za druženje s obitelji i prijateljima, za čitanje, pisanje, sport i slične aktivnosti. Isto tako, prekomjerno igranje igara može dovesti do zanemarivanja obaveza, što školskih, što studentskih ili pak poslovnih.

Iako neka istraživanja pokazuju da igranje video igara poboljšava koncentraciju osobe, druge studije navode da se koncentracija poboljšava, ali kratkoročno.

Dugotrajno igranje video igara može imati loše posljedice na zdravlje, dovesti do pretilosti i drugih zdravstvenih problema koji nastaju zbog čestog sjedenja za računalom. Što je još gore, može se razviti u ovisnost.

Sve u svemu, kao i za sve što radimo u životu pa tako i za igranje igara treba imati mjeru. Potrebno je postaviti si granicu koja je za nas idealna i ne šteti našem fizičkom ili psihičkom stanju. Štoviše, ukoliko nas čini sretnima, boljima, te pruža mogućnost učenja ili relaksacije, tim bolje. Međutim, ne smijemo dopustiti da igranje igara preraste u prekomjerenost i preraste u ovisnost.

Pogledajte video: