Tradicionalni načini tjeranja tame zimskih dana
Iako bismo voljeli kada bi i zimi dani trajali duže, dobro smo upoznati s pojmom zimskog solsticija. U davnim vremenima ljudi nisu bili, stoga su organizirali razne festivale kojima bi nastojali prizvati sunce kako zauvijek ne bi ostali u tmini.
Iako bismo voljeli kada bi i zimi dani trajali duže, dobro smo upoznati s pojmom zimskog solsticija. U davnim vremenima ljudi nisu bili, stoga su organizirali razne festivale kojima bi nastojali prizvati sunce kako zauvijek ne bi ostali u tmini.
Niske temperature, prve pahulje i sramežljivi osmijesi sunca uveli su nas u prosinac, vrijeme kada su dani sve kraći, a noći sve duže. Iako nam je danas posve uobičajeno da sunca nestaje već poslijepodne što se više približavamo zimskom solsticiju, u davnim vremenima ljudi bi se pitali, ne znajući što je posrijedi, zašto zemlju tako rano počinje gutati tmina. Pokušavajući dozvati sunce natrag, priređivali bi razne festivale od kojih su se neki zadržali sve do danas.
Sveta Lucija
U skandinavskim se zemljama 13. prosinca obilježava blagdan Sv. Lucije koja simbolizira svjetlo u tamnim sjevernim noćima. Lucija je bila jedna od prvih kršćanskih mučenica, ubijena 13. prosinca, što je tada bio i najkraći dan godine, jer je progonjenim kršćanima koji su se krili u Rimu nosila hranu. Danas se ovaj dan obilježava povorkom zbora djevojčica u dugim bijelim haljinama sa svijećama u rukama. Predvođene su Luciom, jednom od djevojčica, koja nosi krunu u obliku vijenčića ukrašenog svijećama. Osim što na taj način odaju počast svetici koja je svjetlom na glavi osvjetljavala put noseći hranu sakrivenima, Skandinavci veselom pjesmom i zlaćanim treperenjem svijeća tjeraju mračne zimske tišine.
Sveta Lucia; FOTO: Tumblr.
Diljem Kine i istočne Azije održava se šest tjedana prije kineske Nove godine festival Dongzhi koji slavi povratak dužih dana, a s njima i pozitivne energije. Temelje ovoga festivala možemo povezati s filozofijom yina i yanga, s harmoničnošću i ravnotežom koji se simbolično prikazuju heksagramom koji označava povratak. Iako je u svojim početcima bio dan kada će poljodjelci i ribari predahnuti od naporna rada i uživati u raskošnom objedu s najbližima, danas na okup poziva sve obitelji koje će u toplom okružju doma zahvaliti na protekloj godini, a za novu poželjeti svu sreću bližnjima. Kao posljednji festival u godini vjeruje se da je prekretnica kojom svi postaju godinu dana stariji.
Dongzhi, Kina; FOTO: Flickr.
Shab-e Yalda
Najdužu noć u godini Iranci diljem svijeta obilježavaju slavljenjem pobjede boga sunca – Mithre – nad tamom. Tradicionalno su to velika okupljanja na kojima ljudi štite jedni druge od zla paleći krijesove koji će odagnati mrak. Uz blagovanje voća i orašastih plodova među kojima su posebno važni šipak i lubenica zbog tamnocrvene nijanse koja asocira na zoru, uz lijepe želje i poeziju, posebno perzijskoga pjesnika 14. stoljeća Hafiza, najuporniji dočekat će osvit ili, kako to Iranci tumače, pobjedu dobra nad zlim te susret s bogovima.
Shab-e Yalda; FOTO: Tumblr.
Touji
Iako u Japanu tradicija obilježavanja zimskog solsticija ne podrazumijeva festival, najstariji su se običaji sačuvali i do danas. Tako će vam u ovo doba godine Japanci preporučiti toplu kupku s aromatičnim agrumom pod nazivom yuzu, a protiv prehlade, ali i za sreću, servirana će vam biti bundeva (u svim oblicima). Veliki krijesovi obasjat će obronke planine Fuji 22. prosinca slaveći povratak sunca koje će ponovno zatreperiti u usjevima seljaka nakon duge i hladne zime.
Kupka s agrumom yuzu; FOTO: Flickr.
