Tko je pametniji: psi ili mačke?

Vlasnici pasa i mačaka imaju mnogo pretpostavki o inteligenciji svojih četveronožnih ljubimaca. Naravno, svi mi volimo zamišljati našeg Flokija ili Bellu kao najpametniju životinju koja je ikada lovila štap ili se igrala s klupkom. Možemo li onda razriješiti ovu dugogodišnju nedoumicu? Koja vrsta je pametnija: psi ili mačke?

Po svemu sudeći, odgovor nije toliko izravan koliko bi to možda ljubitelji životinja voljeli.

Live Science prenosi je kako Alexandra Horowitz, istraživačica koja se specijalizira u psećoj spoznaji na Barnard College in New York i autorica knjige Inside of a Dog: What Dogs See, Smell, and Know, rekla da istraživači psećih kognitivnih sposobnosti ne proučavaju inteligenciju kao takvu, već promatraju različite aspekte spoznaje.

Između ostalog, Horowitz ovdje dovodi u pitanje i samu ljudsku naviku uspoređivanja inteligencije među različitim vrstama. Ona kaže kako su mačke pametne u stvarima koje mačke moraju raditi, kao što su i psi u psećim stvarima te kako u tom kontekstu nema smisla razgovarati o relativnoj pameti različitih vrsta.

Brian Hare, profesor evolucijske antropologije na Duke University, složio se s tom procjenom. Pitanje je li pas pametniji od mačke je kao da pitate je li čekić bolji alat od odvijača – ovisi za što je bio dizajniran, rekao je za Live Science.

To ne znači da istraživači životinjskog ponašanja nisu pokušali izmjeriti inteligenciju psa i mačke, odnosno kognitivne sposobnosti iznad onih potrebnih za puko održavanje života.

Kristyn Vitale, asistentica profesora životinjskog zdravlja i ponašanja na Unity College in Maine, rekla je kako je životinjska inteligencija tipično podijeljena u tri općenita područja: sposobnost rješavanja problema, formiranje koncepta (sposobnost formiranja općih pojmova iz konkretnih iskustava) te društvenu inteligenciju.

Vitale prvenstveno proučava mačke, a njen trenutni fokus na unutarnji život mačaka vrti se oko društvene inteligencije. Unatoč uvriježenom stereotipu kako su mačke rezervirane i nezainteresirane za ljude, one zapravo pokazuju visok stupanj društvene inteligencije, često jednake kao i psi, prenosi Live Science.

Istraživanja su primjerice pokazala da mačke mogu razlikovati svoja imena od drugih riječi koje zvuče slično, i da preferiraju interakciju s ljudima naspram hrane, igračaka i mirisa.

U jednoj rijetkoj studiji koja direktno uspoređuje pse i mačke, istraživači su pronašli značajnu razliku između sposobnosti pojedine vrste da pronađe skrivenu hranu koristeći znakove koje bi im davao čovjek. Doduše, znanstvenici su primijetili kako su mačkama nedostajale neke komponente u davanju pažnje u usporedbi sa psima. Vlasnici pasa koji su gledali svojeg ljubimca kako moli hranu ispred zdjelice za hranjenje dok je mačka samo odšetala znaju o čemu je riječ.

Dolazimo i do veličine mozga. Općenito se drži da veličina mozga uvjetuje relativnu inteligenciju, i kada bi to uvijek bilo istinito, psi bi u ovoj usporedbi pobijedili.

Hare je za Live Science rekao kako su on i Evan MacLean, antropolog s University of Arizona, zaposlili preko 50 istraživača diljem svijeta da primijene test koji su razvili među 550 životinjskih vrsta uključujući ptice, majmune, pse, lemure i slonove.

Ideja je bila ispitati jedno kognitivno svojstvo – samokontrolu, odnosno ono što istraživači zovu inhibitorna kontrola među vrstama. 

Studija među vrstama je pokazala kako su životinje s većim mozgom pokazale više samokontrole, kaže Hare, a prenosi Live Science. Sposobnost samokontrole je jedan od pokazatelja viših kognitivnih funkcija.

Ali postoji jedna kvaka: mačke nisu bile uključene u istraživanje, pa stoga možemo samo spekulirati o njihovim potencijalnim rezultatima.

Još jedna stvar koju valja imati na umu kod ovakvih ispitivanja je da se psi i mačke u suštini tretiraju drukčije, za Live Science kaže Vitale.

Naprimjer, psi su često dobro socijalizirani i pohađaju dresuru za pse, voze se u autu i idu u parkove za pse, dok vlasnici mačaka svojim ljubimcima pružaju manje prilika za ovakve tipove socijalizacije i treninga.

U konačnici, tko pobjeđuje? Zaključak svega ovoga bi trebao biti taj da je svaka vrsta specifična i u tom smislu inteligentna na sebi svojstven način, pa umjesto da uspoređujemo čekiće i odvijače trebamo naučiti cijeniti posebnu inteligenciju svojih ljubimaca, a posebno društvenu inteligenciju koja ih čini tako divnim društvom.