Saznajemo koliko je Medijska kultura u Osijeku slična Novinarstvu u Zagrebu
Ljudi često poistovjećuju studij novinarstva na FPZG-u i studij medijske kulture na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment, stoga smo izdvojili sličnosti, ali i značajne razlike njihovih studijskih programa. Na vama je da procijenite koja je strana dominantnija.
Ljudi često poistovjećuju studij novinarstva na FPZG-u i studij medijske kulture na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment, stoga smo izdvojili sličnosti, ali i značajne razlike njihovih studijskih programa. Na vama je da procijenite koja je strana dominantnija.
Mnogi smatraju da je medijska kultura drugi naziv za novinarstvo. Ponekad je čak i samim studentima Medijske kulture opterećenje kada drugima moraju objašnjavati što studiraju (jer ih se to često pita) pa nerijetko odgovore da je riječ o novinarstvu, ali pod drugim imenom. Unatoč nekim sličnostima, činjenica da su novinarstvo i medijska kultura dva relativno odvojena pojma očituje se u samim karakteristikama studijskih programa. Stoga otkrivamo koje su tri ključne sličnosti, a koje tri razlike između smjera Novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i smjera Medijska kultura na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment u Osijeku.
Sličnosti
1. Baziranje na novinarstvu
Sam pojam medija već ukazuje na novinare i novinarstvo, stoga nije ni čudo što ljudi često poistovjećuju dva navedena pojma. Upravo smjer Medijska kultura, kao i smjer Novinarstvo, radi na poučavanju studenata što znači slavna formula 5W+H, koji su to načini izvještavanja i koja je definicija samog novinarstva. Studenti medijske kulture, posebice na prvoj godini, uče kako pisati vijest i izvještavati u medijima, a slušaju i kolegije vezane za novinarstvo (kao što su Osnove novinarstva i Izvješćivanje u medijima) koji, u konačnici, daju dobar temelj budućim magistrima za njihov rad i djelovanje u struci.
2. Prilika za stjecanje prakse
Studenti Medijske kulture, kao i studenti Novinarstva, imaju priliku stjecati praksu u poznatim televizijskim i radijskim kućama te čak u njima volontirati, ali i raditi.
3. Isto radno mjesto
Nakon završetka studija magistri medijske kulture imaju jednaku priliku, kao i magistri novinarstva, za zaposlenje u bilo kojoj medijskoj i redakcijskoj kući u Hrvatskoj. S obzirom na to da su se tijekom studija dobro upoznali s medijima poput radija, televizije i novina, magistri medijske kulture osposobljeni su za rad u službama odnosa s javnošću i državnim upravama, kao i za to da započnu svoju karijeru kao novinari, urednici, reporteri i redaktori.
Razlike
1. Kolegiji
Iako postoje i zajednički kolegiji kao što je Uvod u sociologiju, oni su jako rijetki. Kolegiji na ova dva smjera razlikuju se i po nazivu, ali i prema sadržaju pa se tako smjer Novinarstvo više bazira na teorijskim, a smjer Medijska kultura na praktičnim kolegijima. Također, studijski program Medijska kultura odmiče se od novinarstva pa u svoj sadržaj ubraja i kolegije kao što su Video montaža, Video snimanje, Kratki film, Umijeće javnog nastupa i mnogi drugi.
2. Studijski program
Sam studijski program smjera Novinarstvo u mnogočemu se razlikuje od smjera Medijska kultura. Dok se smjer Novinarstvo više bazira na političkim, socijalnim i povijesnim fenomenima koji su utjecali na pojam i razvoj novinarstva, smjer Medijska kultura svoju bazu temelji na kulturnim, znanstvenim i antropološkim fenomenima te njihovom međusobnom odnosu.
3. Sama struka
U konačnici, studenti se na smjeru Novinarstvo školuju isključivo za rad u medijskim i redakcijskim kućama, kao i u državnim službama i službama za odnose s javnošću. Oni kao novinari po struci mogu birati koji im tip novinarstva najbolje odgovara i u kojem se novinarskom području žele usavršiti, dok magistar medijske kulture sa svojom diplomom posao može potražiti u muzeju, galeriji, kazalištu, kreativnim industrijama te ostalim kulturnim ustanovama koje su u potražnji za medijskim stručnjacima. Također, magistar medijske kulture može odlučiti hoće li svoju karijeru usmjeriti isključivo prema novinarstvu, a može se okušati i u drugim zanimanjima kao što su snimanje filmova, montaža, oglašavanje, izdavanje, produkcija i organizacija kulturnih događanja.
Serija članaka pod nazivom (Javne) tajne studijskih programa bavi se razlikama među srodnim fakultetima na različitim sveučilištima, ali i unutar njih. Studentima je često teško odabrati fakultet s obzirom na relativne sličnosti i razlike srodnih studijskih programa, a člancima se pokušavaju na jednome mjestu prikupiti analize studijskih programa, studentska iskustva i preporuke te na taj način pomoći onima koji su na samome početku studiranja – ili su odlučili napraviti zaokret u svojoj studentskoj karijeri i upisati drugi smjer – da donesu što kvalitetniju odluku.
