Prokrastinacija – najčešća bolest svakog studenta
Kakvi sve prokrastinatori postoje? Uz popis koji vam donosimo, otkrijte koji ste vi tip zabušanta te načine za razbijanje svojih loših navika.
Kakvi sve prokrastinatori postoje? Uz popis koji vam donosimo, otkrijte koji ste vi tip zabušanta te načine za razbijanje svojih loših navika.
Prokrastinacija, odnosno profinjena riječ za potpuno gubljenje vremena, bolest je od koje svaki student oboli barem jednom dnevno. Najčešći su simptomi maratonsko pregledavanje najdražih serija od prve sezone nadalje (iako već i tekst znate napamet), označavanje prijatelja na Facebook memovima i gledanje tutorijala za kuhanje recepata koje nikada ne isprobate. Ekstremni slučajevi pak imaju i neopisivu želju za obavljanjem kućanskih poslova, iako za time obično nemaju potrebu.
Psiholog sa sveučilišta na Floridi dr. Roy Baumeister navodi kako je ljudska samokontrola resurs kao i svaki drugi, pa se lako potroši. Kada se iscrpi, ljudi najčešće odabiru jednu od dviju opcija – izlaganje naporu ili prepuštanje nečemu što opušta. Činjenica da čitate ovaj članak vjerojatno je rezultat druge opcije. Upravo je to razlog zašto stručnjaci prokrastinaciju nazivaju strategijom izbjegavanja. Uzevši sve u obzir, studenti su očigledno vrhunski stratezi. No koji su sve tipovi prokrastinatora među nama? Kako bi se odgovorilo na to pitanje, važno je identificirati koji ste tip zabušanta te načine za razbijanje navika svakog od njih.
Foto: Pixabay
Ljudi koji svijet gledaju drugim očima, često nepravedno optuženi kao opsesivno-kompulzivno neprilagođeni. To, naravno, nije istina. Ili jest? Perfekcionisti se ponose svojih ruku djelom, a kada finalni proizvod nije dostojan njihovih standarda, odlučuju zanemariti da je zadatak ikada i postojao. Začarani krug neostvarenih obaveza tako se konstantno proširuje, a rješenja nema na vidiku.
Perfekcionist će uvijek čekati pravi tren, pravu priliku ili pravi pristup, no to, znamo svi, nikada ne dođe. Na kraju, iako velikog potencijala, ostaju zapamćeni kao nepouzdani.
Nojevi
Kategorija nojeva nije pokušaj uvrede za ovu vrstu ljenjivaca, već metafora za njihovo zabijanje glave u pijesak. Ova naizgled nepogrešiva taktika izbjegavanja obaveza kao posljedicu ostavlja nikad ispunjene snove. Nojevi preferiraju ostanak u svojoj ugodnoj svakodnevici maštajući o uspjehu i velikim stvarima. Na ovaj se način njihov obrambeni mehanizam nosi sa stresom, negativnošću i neuspjehom.
Sanjarenje je korisno za planiranje odluka u stvarnom životu, no nojevi to čine prekomjerno. Često su puni grandioznih ideja, ciljeva i planova za budućnost, a da ne rade na ostvarenju istih. Ovaj tip ljudi ima veliku prednost nad ostalima, no tek kada odluče da snovi postanu stvarnost.
Saboteri
Životni moto ovih pojedinaca prilično je jednostavan: neuspjeh dolazi samo ako pokušaš. Poučeni prijašnjim greškama, konstantnim kritikama na svoj rad ili činjenicom da misle da nisu dovoljno dobri, saboteri si daju razloge zašto nešto ne učiniti. Ako uče za ispit, polaze od mišljenja da će svakako pasti, pa učenje ionako nema svrhe. Iako ponekad nisu sami krivi za teret koji nose, na njima je da shvate da tako ne mogu naprijed.
U konačnici ne učine puno pogrešaka u životu, ali zato i ne ostvare puno uspjeha.
Neodgovorni zabušanti
Ukratko: kraljevi prokrastinacije. Svaki je izgovor dobar izgovor, svaki je zadatak odgodiv, a svaki se rok može pomaknuti. Ili, u slučaju ispita, služe se onom studentskom: ima rokova. Duboko vjeruju da bolje rade pod pritiskom i da je započinjati na vrijeme zapravo besmisleno. Preferiraju svoje vrijeme koristiti radeći ono što najbolje znaju – ništa.
Dr. Roy Baumeister vjeruje da to čine nesvjesno, ali da obaveze smatraju nečim što im oduzima vrijeme za sve ostalo. Često su iznimni pojedinici čiji radovi imaju potencijala biti najboljima. Unatoč tome, kvaliteta je njihova rada nezadovoljavajuća zbog konstantne utrke s vremenom. Da svojim obavezama posvete više vremena, imali bi priliku popraviti svoj ugled među ljudima koji ih smatraju nezrelima i neodgovornima.
Strašljivci
Prioriteti su za njih jednadžba s trima nepoznanicama. Rade ono što žele u tom trenu, bez žaljenja za neobavljenim poslom. YouTube kompilacije nestašnih kućnih ljubimaca ili nogomet u kvartu večer prije roka koji ih dijeli od parcijale za njih su jasna situacija. Učenje u tramvaju na putu do faksa najbolja je metoda jer podaci ostanu svježi.
Iako su svjesni obaveza koje im se gomilaju, spremno ih trpaju pod tepih. Svoju savjest potom umiruju radeći nebitne sitnice koje sebi predstavljaju kao nešto što je trebalo biti gotovo jučer. Tako, iako se čine vječno zauzetima, svoje vrijeme troše na stvari koje njihov život zadržavaju u status quo poziciji.
Foto: Pixabay
Za perfekcioniste – definiranje jasnih ciljeva
Sati potrošenog vremena za ovu vrstu ljudi zapravo se mogu jednostavno spasiti. Zbog želje da budu najbolji, a njihovi radovi prepoznati, perfekcionisti će se upuštati u bezbroj aktivnosti i projekata svjesni da ih ne mogu ispuniti. Većina njih trivijalne su stvari u kojima su se već ranije dokazali, no kako je to za njih instantni uspjeh, željet će to činiti opet i opet.
Ključ je odrediti ciljeve koje su prerasli i birati nove koji će im omogućiti da rastu i nauče nešto novo. Kada odaberu zadatke u čije će svladavanje morati uložiti vrijeme, neće razmišljati o prijavljivanju za 10 drugih i manje bitnih zadaća.
Za nojeve – prvo se riješite najtežih obaveza
Iako se malo ljudi može pohvaliti činjenicom da su jutarnji tip, znanstvenici tvrde da je mozak ujutro najproduktivniji. Razbijte naviku dugog prevrtanja u krevetu i odradite svoje obaveze ujutro kada ste najsvježiji. Zbog prirodne urođenosti bježanja od problema, ovo će vam pomoći da se kasnije ne oslanjate na izgovore kao što su umor ili nedostatak inspiracije.
Dodatni je trik početi razvijati jutarnju rutinu. Bez radnih navika nemoguće je očekivati da netko jednostavno uroni u pisanje seminarskog rada od 15-ak stranica čim otvori oči. Zato počnite s jednostavnim zadacima kao što su pripremanje obroka za taj dan, odgovaranje na mailove profesorima (ne na Facebook poruke) i slično. Ovo trenira produktivnost mozga.
Foto: Pixabay
Za sabotere – zapisujte obaveze za svaki dan
Najkompliciraniji problemi najčešće zahtijevaju najjednostavnija rješenja. Sam zadatak pisanja obaveza u vama stvara psihološku želju, ali i obvezu prema samom sebi da to i odradite. Posebnu pažnju obratite na zadatke koje gotovo uvijek izbjegavate. Upoznajte svoje mane i djelujte sukladno njima.
Iako na prvu zvuči smiješno, natjerajte se misliti na pozitivne stvari koje će se dogoditi ako odradite svoju obavezu.
Za neodgovorne – stvorite tablicu s rokovima
Vizualni prikaz rokova u svim oblicima vjerojatno će natjerati ove najgore od najgorih da ostvare svoj puni potencijal. Katolički kalendari, Google obrasci, poklon blokovi s benzinske pumpe. Sve što na sebi ima kalendar vaše je potencijalno oružje za uspjeh. Fizički vidjeti rok da se približava nije isto kao i samo biti svjestan da je pred vratima.
Prednosti je mnogo. Dok pred sobom imate upisane datume obaveza koje već čekaju, bit ćete svjesniji da vremena za odgodu nema jer nakon jednog odmah slijedi drugi zadatak. Na takav način prestat ćete odgađati neodgodivo postajući svjesnijima da sve ovisi jedno o drugom. Pomicanjem jednog roka zapravo pomičete sve.
Za strašljivce – podijelite zadatke na više dijelova
Za ove tipove većina straha od obaveza dolazi iz činjenice što previše misle o tome koliko obaveza imaju, a premalo ih zaista odrađuju. Ako ste svjesni da je određeni zadatak težak, ili vam unaprijed izaziva nelagodu, razlomite ga kroz tjedan. Također, ako se borite s pitanjima kako i od kuda započeti, ne sramite se pitati za savjet.
Iako se čini kao da za takvo nešto treba više vremena i koncentracije, zapravo je daleko od istine. Dovoljno je posvetiti sat vremena dnevno pa je tako uz malo napora lakše odraditi nešto što bi vam možda oduzelo čitav dan. Takvo forsiranje za posljedicu ima jedino bježanje od obaveza u budućnosti.
