Najutjecajniji znanstvenik za kojeg vjerojatno niste čuli

Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt, rođen je u Berlinu 14. rujna 1769. godine  

Bio je njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i lingvista Wilhelma von Humboldta. 

Poznat je i kao posljednji renesansni čovjek – on je utjelovljenje svega onog što je bilo poznato u znanosti i svijetu u njegovo vrijeme.

Alexander von Humboldt sam je sebe podučavao o svakoj tada poznatoj grani znanosti. Između 1799. i 1804. godine putovao je po Južnoj Americi koju je istražio i prvi je opisao sa znanstvenog gledišta. Uveo je nove metode za grafički prikaz informacija, postavio svjetski rekord u planinarstvu koji nitko nije srušio sljedećih 30 godina. 

Godine 1829. upustio se u istraživačku ekspediciju po Rusiji, prešao široko prostranstvo Ruskog Carstva od Neve do Jeniseja. U tom pothvatu uspio je ispraviti krive opće procjene visine srednjoazijske ravni i otkriti dijamante u ležištima zlata u Tjrali. Proglasio se jednim od najpoznatijih znanstvenika nakon što je pomogao definirati većinu današnjih prirodnih znanosti.

Humboldt je tražio smisao svijeta i njegove međusobne poveznice. Humanističke i prirodne znanosti govore dva potpuno različita jezika i često se čine neusmjerljive. U takvim okolnostima, Humboldt predstavlja težnju za sveobuhvatni poredak. On smatra da ako pogledamo dovoljno duboko, možemo pronaći zamršen temeljni sklad. Posljednja tri desetljeća svog života pisao je svoje najpoznatije djelo „Kosmos”, u kojem je dao fizički opis svijeta. Jedan nedovršeni i četiri dovršena sveska o svim aspektima prirode bila su dovoljna kako bi Kosmos postao jedan od najambicioznijih znanstvenih djela.

Osvrćući se na svoje ambicije u djelu Kosmos, Humboldt je napisao:

– Glavni impuls kojim sam bio usmjeren ozbiljno je nastojanje da se shvati fenomen fizičkih objekata u njihovoj općoj vezi te predstavljanje prirode kao jedne velike cjeline, koju pokreću i animiraju unutarnje sile.

Kao rezultat svojih istraživanja Humboldt je opisao mnoge geografske pojave i prirodne vrste koje su dotada bile nepoznate Europljanima, a otkrivene vrste nazvane su prema njemu. Samo neke od njih su Spheniscus humboldti ili Humboldtov pingvin, Phragmipedium humboldtii ili orhideja te Quercus humboldtii ili južnoamerički hrast. Po njemu su nazvane i Humboldtova struja, rijeka Humboldt, Istočni i Zapadni Humboldtov lanac, mjesečevo more Mare Humboldtianum kao i asteroid 54 Alexandra.
 

Humboldtovo vjerovanje u jedinstvo svemira imalo je dalekosežne posljedice za razumijevanje čovječanstva. Nije vjerovao u, po njemu zastarjelu, podijelu na Stari i Novi svijet. Kroz njegove geološke, meteorološke i botaničke mape pokazao je kako i udaljeni dijelovi svijeta mogu biti toliko slični jedan drugome, više nego susjedu. Humboldt je bio više impresioniran sličnostima nego razlikama, bio je i gorljivi zagovornik slobode svih naroda. 

Kada je dobio odobrenje za svoja istraživanja, iskoristio ga je iz potpuno različitih razloga od ostalih Europljana koji su prvi posjetili iste nepoznate zemlje. Za razliku od njih, Humboldt je prvenstveno bio zainteresiran za istraživanje zemlje, njezine kulture i njezinih autohtonih stanovnika. Južnu Ameriku vidio je kao ključ za otkrića koja samo čekaju da budu otkrivena.

Humboldt je podupirao mnoge znanstvenike i učio od istih, poput geologa Louisa Agassiza i oca organske kemije, Justusa von Liebiga. Vojskovođa Simon Bolivar o njemu je zapisao: – Humboldt je zapravo otkrio Južnu Ameriku jer su se njegova otkrića pokazala puno korisnijima nego ona svih osvajača. Charles Darwin opisao ga je kao najvećeg znanstvenog putnika koji je ikada živio. O njegovom utjecaju u Americi Emerson je napisao:

– On je jedan od onih čuda svijeta koji se pojave s vremena na vrijeme, kako bi nam pokazao mogućnosti ljudskog uma.

Humboldt je snažno utjecao i na pjesništvo Walta Whitmana, koji je držao primjerak Kosmosa na svom stolu kao inspiraciju za zbirku pjesama „Leaves of Grass”.

Svi ovi primjeri svjedoče o snazi Humboldtovog duha, koji i danas inspirira generacije mladih znanstvenika da izađu u svijet i otkriju njegove temeljne veze.

Alexander von Humboldt ostavio nam je apetit za istraživanje i avanturu, on potiče znanstvenike kako od svijeta treba napraviti jedan veliki laboratorij, kako bi svaki smisao i instrument bio znanosti dostupan na promatranje.

Alexander von Humboldt umro je u Berlinu 6. svibnja 1859. godine  Nakon Humboldtove smrti, njegovi prijatelji i kolege osnovali su Zakladu „Alexander von Humboldt” kako bi nastavili potporu mladim znanstvenicima. Prva stogodišnjica njegova rođenja proslavljena je 1869. s jednakom oduševljenošću u Starom i Novom svijetu, a brojni spomenici podignuti u njegovu čast, kao i novoistražena područja nazvana po njegovom imenu svjedoče o raširenosti njegove slave i popularnosti.