Kava – moderni eliksir života
Je li kava zbilja eliksir života? Ne može se reći da je preporučljivo topiti se u kavi, no svakodnevna konzumacija kave u razumnim količinama ne može biti loša za organizam. Dapače, kava ima mnogo pluseva.
Je li kava zbilja eliksir života? Ne može se reći da je preporučljivo topiti se u kavi, no svakodnevna konzumacija kave u razumnim količinama ne može biti loša za organizam. Dapače, kava ima mnogo pluseva.
Od 1748., kada je otvorena prva kavana u Zagrebu, crni napitak ima važnu ulogu u Hrvatskoj. Kava je poprimila bezbroj konotacija, pa je tako kava napitak bez kojeg nema formalnih i neformalnih druženja, a i saveznik je mnogih u razbuđivanju ili dobivanju koncentracije. Na našim prostorima, kult kave toliko je cijenjen da se stranci čude kako možemo sjediti satima na kavi.
Zasigurno ste se naslušali svakakvih priča o kavi, od toga da se kavi ne smije približavati, do toga da kava mora biti prisutna u našim životima zbog bezbroj korisnih sastojaka. Glupo je bezglavo prihvaćati sve savjete koji se nude sa svih strana. Po tome bi, s jedne strane, trebali imati panični strah od kave, a na temelju drugih savjeta, kava bi nam trebala teći infuzijom.
Kao i sa svakom drugom prehrambenom namirnicom, treba biti umjeren, naravno. Bilo da ste istinski kavopija ili samo povremeno pijete kavu, dobro je znati neke dobre strane kave, kao i one loše.
FOTO: Tumblr
Kako tvrdi analiza dvadesetak studija, čiji su autori Je Youjin iz Južne Koreje i Edward Giovannucci s Harvarda, oni koji piju kavu žive dulje. Sve ove studije obuhvatile su 973 904 ispitanika. Analiza pokazuje da ispijanje jedne ili dvije šalice dnevno smanjuje rizik od prerane smrti za 8%. Također, kava smanjuje rizik dobivanja raka jetre, a i smanjuje šanse za dobivanje dijabetesa tipa 2.
Nadalje, ispijanje kave pomaže smanjenju neravnoteže između antioksidansa i slobodnih radikala, koji nastaju pucanjem veza unutar molekula u ćelijama našeg organizma zbog upala, pušenja, izloženosti UV zrakama, zagađenog zraka i tako dalje. Kava sadrži klorogenu kiselinu, koja popravlja metabolizam glukoze i osjetljivost na inzulin, a sadrži i kofeinsku kiselinu, koja je pogodna za povećanje mišićne mase, ima antiupalna svojstva i jača imunitet.
Uživanje u kavi može smanjiti mogućnost dobivanja moždanog udara, smanjuje rizik razvijanja demencije te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Također, kofein u kavi dobar je psihoaktivni stimulans. Kada kofein dođe do mozga, povećava se razina noradrenalina i dopamina, koji potiču neurone da brže rade, što dovodi do poboljšanja raspoloženja, povećanja energije, memorije i generalno boljeg kognitivnog funkcioniranja. Uz to, kava je izvor bitnih hranjivih sastojaka, kao što su vitamin B2, B3, B5, mangana, magnezija i kalija, a i kava je, kao diuretik, dobra za čišćenje organizma.
S druge strane, kava se ne preporuča ljudima s visokim tlakom, problemima sa srcem, starijim ljudima, adolescentima, djeci i onima koji su osjetljivi na kofein. Kava može povisiti krvni tlak i povećati nivo homocisteina, što može uzrokovati razvitak kardiovaskularnih bolesti. Osim što je krivac za poremećaj tlaka kod nekih, povećani unos kave može povećati rizik dobivanja raka pluća. Ovaj zaključak iz istraživanja vjerojatno se veže uz one kavopije kojima je kava nezamisliva bez cigareta.
Istraživanja ne mogu uvijek biti nadnaravna nit vodilja, budući da svačiji organizam drugačije reagira na različite stvari. Vjerujemo da ste dovoljno razumni da nećete sada eksati pet litara kave kako biste spriječili Alzheimera, nego da ćete umjereno u njoj uživati kao i do sada. Umjerenost je vrlina mudrih. Osim kad su ispitni rokovi, tada se može oprostiti pokoja šalica kave više.
FOTO: Tumblr
