LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Petak za znatiželjne

H. H. Holmes: od studija medicine na Sveučilištu Michigan do osude na smrtnu kaznu

Izdvajamo zanimljive činjenice iz života H. H. Holmesa, čovjeka oko kojeg su se ispleli mnogi mitovi, a koji slovi za jednog od prvih poznatih američkih serijskih ubojica.

Izdvajamo zanimljive činjenice iz života H. H. Holmesa, čovjeka oko kojeg su se ispleli mnogi mitovi, a koji slovi za jednog od prvih poznatih američkih serijskih ubojica.

Zločini i zločinci oduvijek zaokupljaju maštu javnosti, a mnogi scenaristi i redatelji iskoristili su zainteresiranost za mračniju stranu ljudske psihe i ponašanja. Spomenimo samo iznimno popularne serije poput Criminal Minds i Mindhunter ili filma American Psycho. U novije vrijeme ta se zaokupljenost ispoljava u brojnim iznimno popularnim dokumentarcima, knjigama i tzv. true crime podcastima. Danas, stoga, u sklopu serije članaka Petak za znatiželjne čitatelje upoznajemo s H. H. Holmesom, jednim od prvih američkih serijskih ubojica.

Prema dostupnim podatcima, Herman Webster Mudgett rođen je 16. svibnja 1861. godine u gradiću Gilmantonu u američkoj saveznoj državi New Hampshire. Sa 16 godina završio je privatni Phillips Exeter Academy, nakon čega je radio kao učitelj. 1978. godine oženio se ženom po imenu Clara Lovering, koja mu je 1880. godine rodila sina Roberta. Sa 18 godina upisao se na Sveučilište u Vermontu, no bio je veoma nezadovoljan njime i ispisao se iduće godine. 1882. godine upisao je medicinu na Sveučilištu Michigan, gdje je i diplomirao dvije godine kasnije.

Sustanari su kasnije svjedočili kako je bio veoma nasilan prema Clari, zbog čega se ona vratila u New Hampshire prije nego je diplomirao. Kako je rekla u svojim pismima, znala je vrlo malo o njemu nakon odlaska iz Michigana.


Tragedija u srednjoj školi u Sanskom Mostu: domar ubio troje zaposlenika srednje škole



Na današnji dan: bizarno ubojstvo mladog nogometaša zbog – autogola


U kolovozu 1886. godine Mudgett se pojavljuje u Chicagu gdje se predstavljao kao Dr. Henry Howard Holmes. Tu je upoznao Elizabeth S. Holton, vlasnicu drogerije u kojoj se uspio zaposliti te koju je kasnije i otkupio od nje. Krajem te iste godine oženio se Myrtom Belknap, usprkos činjenici da je i dalje bio u braku sa Clarom Lovering. Nakon vjenčanja zatražio je razvod od Clare na temelju njezine navodne nevjere, no parnica nikada nije završena.

1887. godine kupio je praznu parcelu preko puta Holstoničine drogerije na kojoj je ubrzo započeo izgradnju dvokatnice. Prizemlje te kuće bilo je namijenjeno trgovačkim prostorima, dok je na drugom katu namjeravao izgraditi stambeni prostor za sebe. 1892. godine namjeravao je nadodati i treći kat sa sobama za iznajmljivanje kako bi iskoristio očekivani priljev turista tijekom World's Columbian Expositiona, izložbe i sajma koji se održao u Chicagu 1893. godine, obilježavajući 400 godina Kolumbovog otkrića novog kontinenta. No, taj treći kat nikada nije završen. U siječnju 1984. godine oženio se treći put – ženom po imenu Georgiana Yoke, iako je, zakonski, i dalje bio u braku i s Clarom Lovering i s Mytrom Belknap.

U srpnju 1894. godine Holmes je pobjegao iz Chicaga kako bi izbjegao uhićenje zbog nekih od mnogih poslovnih makinacija, no ubrzo je uhićen u Bostonu. Nakon uhićenja vlasti su detaljno pretražile kuću koju je izgradio u Chicagu, a ubrzo su u javnost počele izlaziti brojne glasine o njegovim aktivnostima u toj kući. Kružile su priče o sobama za mučenje i ubijanje, raznim alatima i sustavima hodnika i prolaza kojima je tijela s trećeg kata lako prebacivao u podrum gdje ih je komadao i spaljivao ili rastapao u kotlovima s kiselinom. Neki su govorili kako je svoje žrtve koristio kao subjekte groznih eksperimenata ili prodavao njihove organe na crnom tržištu. Nakon uhićenja priznao je 27 ubojstava, iako je istragom utvrđeno kako su neke od osoba čija ubojstva je priznao itekako žive. Sve te priče podignule su njegovu ozloglašenost na gotovo mitsku razinu.

Cijeli mit koji je stvoren oko njega može zasjeniti njegove provjerljive zločine i vjerojatne žrtve. Jedne od njegovih najranijih žrtava najvjerojatnije su bile Julia Connor, ljubavnica koju je uključio u neke od svojih prevara osiguranja, i njezina šestogodišnja kći Pearl. Nestale su oko Božića 1891. i od tada im se gubi svaki trag. Holmes je poricao Connorino ubojstvo iako je kasnije promijenio priču i tvrdio kako je njezina smrt slučajna i posljedica obavljanja pobačaja. Tijekom iduće dvije godine Emeline Cigrand, Minnie Williams i Nannie Williams također su imale osobne i poslovne odnose s njime. Sve tri žene nestale su bez ikakvog traga i teško je sa sigurnošću reći što im se dogodilo.

Najsigurnije dokaze pruža smrt Holmesova suradnika u brojnim prevarama – Bena Pitezela. Čini se kako su zajedno namjeravali prevariti osiguravajuću kuću lažiranjem Pitezelove smrti i unovčavanjem njegove police životnog osiguranja. Holmes je trebao nabaviti truplo koje bi podmetnuli kao njegovo. No, on je odlučio uistinu ubiti svog suradnika. Nakon što ga je ubio, zapalio mu je tijelo i lagao njegovoj ženi da se skriva u Londonu. Gđa Pitezel mu je čak predala skrbništvo nad troje od petero djece. Ostaci sve troje djece pronađeni su tijekom istrage nakon Holmesova uhićenja. U konačnici je osuđen na smrt zbog ubojstva Bena Pitezela i pogubljen 7. svibnja 1986. godine u zatvoru Moyamensing.

Otac mladića ubijenog u Irskoj još nije dobio tijelo: „Napali su ih jer su govorili zagorski.”


FOTO: PIXABAY