Banksy – najpoznatiji ulični umjetnik svih vremena
Živimo u vremenu kada su ljudi podvojeni jesu li grafiti umjetnost ili vandalizam. Bez obzira na vaše mišljenje vještine uličnih umjetnika svakako su neupitne. Najpoznatiji takav umjetnik nedvojbeno je Banksy čiji identitet već godinama ostaje nedoumica.
Živimo u vremenu kada su ljudi podvojeni jesu li grafiti umjetnost ili vandalizam. Bez obzira na vaše mišljenje vještine uličnih umjetnika svakako su neupitne. Najpoznatiji takav umjetnik nedvojbeno je Banksy čiji identitet već godinama ostaje nedoumica.
Devedesetih godina prošlog stoljeća bio je samo još jedan ulični umjetnik koji je pokušao osvijestiti javnost o političkim i ekonomskim problemima stvarajući grafite po zidovima Bristola u Velikoj Britaniji. Danas je on najpoznatiji ulični umjetnik svih vremena čiji se radovi prodaju po suludo visokim cijenama. Naravno, govorimo o Banksyju, umjetniku bez identiteta.
Godine 2010. izašao je dokumentarni film Exit Through the Gift Shop. Film zapravo prati put slave takozvanog Mr. Brainwasha na čiju je karijeru uvelike utjecao i sam Banksy. Ovaj dokumentarac svakako je obavezni materijal za gledanje svih ljubitelja Banksya i ulične umjetnosti općenito, a o njegovoj kvaliteti dovoljno govori da je 2011. godine bio nominiran za Oscara u kategoriji dokumentarnih filmova. Film zapravo prikazuje trenutke nastanka Banksyjevih genijalnih djela, ali tako da vidimo samo ruke. Zanimljivo je da se u filmu otkriva kako je Banksy zapravo najnedostupniji umjetnik jer se ne služi tehnologijom ako ne mora, a jedno vrijeme uopće nije imao ni mobitel.
Iako su njegovi grafiti pobudili poprilično zanimanje građana naseljenijih gradova Velike Britanije, globalnu popularnost stekao je 2005. godine kad je bez dozvole postavio svoja djela u neke od najpoznatijih muzeja u New Yorku. Tim činom poprilično je dovedena u pitanje jačina osiguranja u ovim muzejima, a zanimljivo je da je ponekad slika stajala tamo cijeli dan, a nitko je nije ni primijetio. Od tada se njegovi grafiti počinju pojavljivati diljem SAD-a i velikih gradova u Europi.
Kada je 2006. napravio prvu izložbu u SAD-u je u salu, kao posebnog gosta, uveo iznajmljenog slona. Slon je bio obojan crvenom bojom za lice, a po sebi imao dezen kao i zid iza njega. To je bila svojevrsna poruka da je vrlo lako ignorirati velike stvari koje su nam pred nosom. Na ovu izložbu došle su sve velike ličnosti Hollywooda, a njegova djela počela su se prodavati po vrtoglavim cijenama od nekoliko stotina tisuća dolara.
To se Banksyu nije svidjelo. U spomenutom filmu navodi kako njegova zamisao nije bila zaraditi mnogo novaca, međutim sve se počelo vrtjeti oko toga. Svi kolekcionari koji su imali Picassa, Dalija, van Gogha morali su u svojim kolekcija imati i barem jednu Banksyevu sliku. Zapravo se zaboravila ona neka prvobitna ideja osvješćivanja javnosti o korupciji, besmislenosti ratovanja, uništavanju planeta i mijenjanja klime. Svojevrstan razlog nastanka filma bilo je zapravo ukazati ljudima na pravo značenje ulične umjetnosti pa je i sam Banksy pristao dati pozamašni intervju u sklopu snimanja.
Već dugo ljudi pokušavaju otkriti pravi identitet ovog genijalnog umjetnika, ali to ne uspijevaju. Na listi mogućih identiteta postoji par imena, a najvjerojatnija je mogućnost da je njihovo pravo ime Robin Gunningham, barem tako tvrde istraživači na sveučilištu Queen Mary u Londonu. No za umjetnost nije bitno ime i prezime. Bitna je dobra ekspresija i talent koji Banksy neupitno ima. I bez obzira na broj imena koji će se sumnjičiti za vandalizam na privatnom posjedu zauvijek će ostati samo jedan jedini izvanredni Banksy!
