LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Antropologinja kiborga

Amber Case: Svi smo mi kiborzi

Amber Case, antropologinju kiborga, časopis Fast Company proglasio je najutjecajnijom ženom u istraživanju tehnologije.

Amber Case, antropologinju kiborga, časopis Fast Company proglasio je najutjecajnijom ženom u istraživanju tehnologije.

Amber Case, antropologinju kiborga, časopis Fast Company proglasio je najutjecajnijom ženom u istraživanju tehnologije.

Amber Case poznata je po svojoj tvrdnji „svi smo mi kiborzi“, a najviše se bavi odnosom tehnologije i ljudi. Case navodi kako nam najnaprednija tehnologija pomaže živjeti naše živote te postaje više od same tehnologije. 

Kiborg

Kiborg je organizam kojemu su dodane vanjske komponente kako bi se prilagodio novom okruženju, novim tehnološkim promjenama. Case ljude uspoređuje s kiborzima upravo zbog mnoštva pomoćnih uređaja koje nose uz sebe. Počevši od walkmana, kao prvih takvih uređaja, pa sve do pametnih telefona i tableta.

S antropološkog stajališta, Case komentira odnos ljudi i tehnologije te kaže da su nam mobiteli postali kao mala djeca. Ako plaču - možemo ih pokupiti; ako im se isprazni baterija -  možemo ih nahraniti; kada ih izgubimo - paničarimo. Ona tvrdi da danas imamo mnogo više moći u vlastitom džepu zahvaljujući uređajima koje nosimo sa sobom. S druge strane, mnogi će reći da nam i raspoloženje ovisi o povezanosti na Internet. Ako je veza spora - bit ćemo lošije volje, ako je brza - bit ćemo odlične volje.

Iako neki smatraju da nas uređaji otuđuju i pretvaraju u strojeve, Case smatra da „tehnologija samo pojačava našu čovječnost“. Odnosno, da nam uređaji samo olakšavaju svakodnevicu. Primjerice, zbog napretka tehnologije danas možemo komunicirati s osobama na drugoj strani svijeta. Isto tako možemo podijeliti svoj video uradak na YouTube-u.

Case, također, navodi da zbog mnoštva informacija koje svakodnevno primamo sve manje pamtimo. Naš mozak funkcionira kao Hyperlink memory. Kako gledamo više stranica u isto vrijeme ne možemo pamtiti baš sve, stoga se dio informacija gubi.

Isto tako, Case smatra da je telefon postao poput cigarete. Sjetimo se samo koliko puta dnevno provjerimo je li nam tko poslao nešto na Facebook, imamo li kakvu obavijest, jesmo li nešto zaboravili, kome je danas rođendan i slično.

Osim toga, Case govori i o Facebook profilima i o našem drugom identitetu te kako djeca često znaju imati otvoren profil prije no što se rode. Mnogi ljudi koriste Facebook profil kako bi se predstavili u najljepšem svjetlu, odnosno onakvima kakvi bi željeli biti. Case navodi kako je Facebook plodno tlo za otvaranje lažnih profila na kojima korisnici mogu izreći sve što ne smiju ili ne mogu u pravom životu.

Junk sleep

Nadalje, Case govori i o lošem snu. Naime, navodi kako je većina ljudi prenatrpana informacijama tijekom cijelog dana. Savjetuje da ljudi prije spavanja ne provjeravaju svoje mailove, profile i slično kako bi se mozak odmorio i kako bi se probudili odmorni te spremni za novi radni dan.

Konačno, smatra da uspjeh tehnologije ovisi o razini udobnosti čovječanstva.

- Ljudi ne evoluiraju jednako brzo kao strojevi. Danas je životni ciklus novih proizvoda samo jedna do dvije godine dok je ljudski životni vijek sve dulji i dulji. Kad je Douglas Engelbart izumio miš 1963. godine, vidio je to kao privremeno rješenje. Rekao je da bi se podacima na računalu trebalo moći izravno pristupiti. Trebalo je gotovo pola stoljeća prije nego što se to zapravo moglo učiniti jer većini ljudi treba više vremena da prihvati neku tehnološku inovaciju.

 

 

FOTO: CASEORGANIC.COM