7 znanstvenih postignuća koja su obilježila 2019. godinu

Još se jedna duga godina bliži kraju, stoga smo vam pripremili pregled nekih znanstvenih postignuća 2019. godine. Kada se pita znanost, teško je uopće izdvojiti nešto važnije od manje važnog pa smo izdvojili 7postignuća  za koje smatramo da su must know. Sve se ovo odvijalo pred našim očima ili u pozadini mnogobrojnih vijesti koje su zasule stranice interneta.

Nacionalna svemirska administracija Kine (CNSA) sletjela je na tamnu stranu mjeseca sa svojom robotskom letjelicom Chang'e 4. Kina je cijelu operaciju držala u tajnosti te je tek prilikom slijetanja obavijestila javnost o svojim dostignućima, tek tada su i podijelili fotografije s javnošću. Prošlo je dakle punih 50 godina od prvog slijetanja na vidljivi mjesec sve do upoznavanja njegove druge polovice. S obzirom na velike uspjehe koje su svemirske ekspedicije imale, možda se upravo u sljedećih nekoliko godina odviju stvari na nama još nepojmljiv način.

Kompanija Western Digital pobijedila je u utrci komprimiranja najviše memorije na najmanje prostora. Prva SD kartica s kapacitetom od 1 terabyta (TB) dostupna je na tržištu za visokih  £453.99. Kartica dolazi s doživotnim jamstvom. Koliko je to zapravo prostora za pohranu? Otprilike dovoljno da stavite 2 puta sve epizode serije Game of Thrones na nju. 

Pitanje koje je obilježilo 2019. godinu svakako je ono o klimatskim promjenama. Od Grete Thunberg do globalnih prosvjeda, nema tko nije imao što reći na ovu temu. Znanstvenici su s ispitivanjima provedenima na Grenlandu proračunali da se već od 1997. godine glečeri smanjuju. Iako se na Greenlandu nalazi dovoljno leda da izdigne razinu mora skoro 8 metara, sigurni smo barem sljedećih stotinjak godina od globalne katastrofe. Ipak, znanstvenici upozoravaju da se led topi čak 6 puta brže nego u prijašnjim desetljećima.

Neki su od najznačajnijih napredaka u znanosti zasigurno oni koji rješavaju probleme čiji sam spomen u svijetu ljude tjera na jezu. Jedan je od tih problema pitanje raka. U medicinskim je istraživanjima objavljeno da iridij, metal spojen s proteinima u krvi, može napasti stanice raka te ga tako neutralizirati. Ova terapija, koja koristi svjetlost, naziva se fotodinamična terapija. Ako bi se počela primjenjivati globalno, možda bi mogla istrijebiti rak za svega nekoliko godina, no dostupnost terapije raste polagano. Od kuge do raka, malo je bolesti sposobno da se obrani pred inatom znanosti. 

Nakon 15 godina istraživanja NASA je službeno objavila da je njihov rover na Marsu, poznat kao Opportunity, završio sa svojom misijom. Zadnji kontakt s roverom bio je 10. lipnja 2018. godine, no službena odluka o njegovu statusu zaključena je 13. veljače 2019. godine Sam rover u 15 je godina poslao kući brojne nalaze. Jedan od glavnih ciljeva ovih strojeva je upoznavanje terena stranih planeta kako bi upravo astronauti mogli doći spremni i nastaviti svoja istraživanja na relativno poznatom terenu

Karen Uhlenbeck prva je žena koja je dobila prestižnu Abelovu nagradu u području matematike. Ova nagrada smatra se ekvivalentom Nobelove nagrade za matematičare. K. Uhlenbeck unaprijedila je razvoj cijele jedne znanosti geometrijskom analizom te je upravo zbog tih svojih izvanrednih akademskih postignuća dospjela u povijesne knjige. Istraživanje koje je ona provela vrijedi i za poimanje fizike, a ne samo za poimanje matematike.

Znanstvenici s projekta Event Horizon Telescope objavili su prvu sliku crne rupe, udaljene 54 milijuna svjetlosnih godina u centru galaksije M87. Iako smo ih svi viđali u sci-fi filmovima, sve do fotografskog dokaza još su uvijek bile znanstvena fantastika. Ovaj stvarni pronalazak crne rupe važan je upravo zbog strukturiranja daljnjih teorija iz fizike koje restrukturiraju poimanja i unaprjeđuju znanstveni diskurs i njegove spoznaje. 

S obzirom na odskočnu dasku koja se naziva 2019. godina, možemo zaključiti da s ovakvim uspjesima 2020. godina već gleda nove razvoja našeg poimanja života. Možda smo i blizu odgovora na ono staro pitanje: Zašto smo ovdje?