Deset teorija koje će promijeniti vaš svjetonazor

Stvarnost nije tako jednostavna kao što mislimo. Neke stvari koje prihvaćamo kao istinite, zapravo su u potpunosti krive. Znanstvenici i filozofi svojim su se istraživanjima potrudili natjerati ljude da promijene uobičajene predodžbe o stvarnosti i da realnost ne prihvaćaju olako.

Sljedećih 10 primjera govore nešto o tome.

1. Glacijacija (Ledeno doba)

Prema ovoj teoriji Svemir se polako približava krajnjoj fazi s kojom dolazi novo ledeno doba. Svemir ima ograničene energetske resurse koji postepeno nestaju, a kada izvori energije konačno nestanu, Svemir će se zalediti, a s njim i naša Zemlja. Toplinska energija koja nastaje gibanjem čestica više neće nastajati jer će, po prirodnom zakonu univerzuma, čestice usporiti zbog hladnoće i sve će postepeno nestati.

2. Solipsizam
Solipsizam je filozofsko vjerovanje da ne postoji ništa osim osobe i njenog iskustva, dakle, svijesti. Isprva se čini smiješno, ali kad bolje razmislimo, osim svoje svijesti, sve je ostalo nemoguće provjeriti.

Ne vjerujete? Razmislite. Sjećate li se vlastitih snova koji su bili tako živopisni da ste, kada ste se probudili, imali osjećaj kao da su se te stvari zapravo dogodile? Zar nije moguće da je i sve što se događa oko nas zapravo samo jedan jako zamršen san? Reći ćete, postoje ljudi i stvari oko nas u koje ne možemo sumnjati da postoje jer ih možemo čuti, vidjeti, mirisati, osjetiti... Istina. Zar tako ne misle i osobe koje konzumiraju LSD – mogu vidjeti, osjetiti i dodirnuti najrazličitije halucinacije, ali mi znamo da to nije prava stvarnost.

Na kraju se pitamo u što možemo biti sigurni da postoji ili da se dogodilo? Ni u što. Niti u to koji je danas dan niti u ekran u koji gledamo. Jedino u što možemo biti sigurni su naše misli.

3. Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega. George Berkeley, začetnik idealizma, zastupao je mišljenje da sve postoji kao ideja koja se krije u nečijim mislima. Jedan od njegovih kolega smatrao je tu ideju neutemeljenom, a to je obrazložio na način da je bacio kamen zatvorenih očiju. Time je želio pokazati da ako kamen postoji samo u njegovim mislima, ne bi ga mogao baciti zatvorenih očiju. Opovrgavanje Berkeleyja jako je teško razumjeti, pogotovo zato što je, uz idealizam, tvrdio i da postoji Bog koji je svemoguć i svepristutan i koji vidi sve, i to sve odjednom. Realno ili ne?

4. Platon
Svi smo čuli za Platona, najpoznatijeg filozofa na svijetu. Kao i svi filozofi, morao je izreći svoju teoriju o realnosti. Njegova teorija govori da izvan naše percepcije stvarnosti postoji svijet „savršenih” oblika. Ono što vidimo oko sebe zapravo je samo nijansa, samo imitacija onoga kakve stvari doista jesu. Također, tvrdio je da samo proučavanjem filozofije možemo otkriti „savršene” oblike i vidjeti stvari onakvima kakve one zbilja jesu.
Osim te zanimljive izjave, Platon je još jednom izjavom zaintrigirao svijet. Govorio je da se sve sastoji od samo jedne tvari. Po njemu su i dijamanti i zlato i pseći izmet sastavljeni od istog osnovnog materijala, ali u drugačijem obliku. To se, zapravo, otkrićem atoma i molekula u određenoj mjeri pokazalo istinitim.

5. Prezentizam (sadašnjost)
Vrijeme je nešto čega smo svjesni, o čijem postojanju ne razmišljamo jer ono jednostavno postoji. Općepoznato je da se vrijeme dijeli na prošlost, sadašnjost i budućnost. Međutim, prezentizam zagovara mišljenje da su prošlost i budućnost zamišljene koncepcije, dok je sadašnjost jedina stvarna. Drugim riječima, današnji doručak i svaka riječ u ovom članku prestat će postojati nakon što ste ga pročitali sve dok ga ponovno ne otvorite. Budućnost je također jednako imaginarna jer vrijeme ne može postojati prije i/ili nakon što se dogodilo.

6. Eternalizam
Eternalizam je suprotan od prezentizma. To je filozofska teorija koja kaže da je vrijeme višeslojno, odnosno da sveukupno vrijeme (prošlost, sadašnjost, budućnost) postoji istodobno, a određuje se i mjeri samo očima promatrača. Tako dinosauri, Drugi svjetski rat i Justin Bieber postoje istovremeno, ali se mogu promatrati samo s određenog mjesta. Povjeruje li se ovom pogledu na stvarnost, onda je budućnost beznadna, dakle, ne postoji.

7. The Brain in a Jar („Mozak u staklenci”)
„Mozak u staklenci” je misaoni eksperiment o kojem su filozofi i znanstvenici dugo raspravljali te su došli do zaključka da čovjekovo razumijevanje i svjesnost stvarnosti oko sebe ovisi samo o njegovoj subjektivnosti.

Zamislite da ste samo mozak u staklenci o kojem se brinu izvanzemaljci ili znanstvenici. Možete li doista zanijekati mogućnost da je to vaša stvarnost?
Ovo je moderna interpretacija zlog demona (proučava ga Rene Descartes). Ovim eksperimentom dolazi se do istog zaključka: ne možemo potvrditi postojanje bilo čega osim naše svijesti. Ako vam zvuči poznato, u filmu Matrix ovo je uzeto kao osnovna tema filma, ali u realnom svijetu ne postoje crvene pilule.

8. Teorija o paralelnim svjetovima
Svima je već poznat pojam paralelnih svjetova koji su u teoriji jako slični našem s malo (negdje malo više) promjena i razlika. Ova teorija zagovara postojanje više paralelnih svjetova, dakle, postoji beskonačan broj alternativnih realnosti.

Kako to filozofi i znanstvenici tumače? U jednom paralelnom svijetu dinosauri su mrtvi, u drugom ste i vi mrtvi, u trećem ste dikatator koji će ući u povijest, a u četvrtom se niste ni rodili jer se vaši roditelji još nisu sreli.

9. Izmišljeni realizam
Ovo je možda najzabavnija grana teorije paralelnih svjetova.
Superman je stvaran. Dobro, netko bi možda naveo neki drugi primjer. Harry Potter je stvaran.

U ovoj teoriji zastupa se mišljenje da negdje u nekom univerzumu svi fikcijski likovi postoje, svaki u svom svijetu, dakako. Jer, sve mora negdje postojati s obzirom na beskonačan broj svjetova.

10. Fenomenalizam
Svi smo se ponekad zapitali što se događa sa stvarima oko nas kada se ne nalaze u našem vidokrugu. Znanstvenici su pomno proučavali taj problem i došli su do jednostavnog zaključka – one nestaju. Filozofi koji zastupaju teoriju fenomenalizma vjeruju da objekti postoje samo dok smo ih svjesni. Dakle, vaš laptop je ovdje samo dok ga koristite, ali kada se odmaknete od njega, on prestaje postojati sve dok vi ili netko drugi ne dođe u interakciju s njim. Nema postojanja bez percepcije. To je ključ fenomenalizma.