Zašto s godinama sve teže podnosimo mamurluk?
Zašto je sve lakše kada smo mladi? Odgovor potražite u tekstu.
Zašto je sve lakše kada smo mladi? Odgovor potražite u tekstu.
Mamurluk je većini poprilično poznat. Svima su znane glavobolja, mučnina, vrtoglavica i ostale čari koje se pojave nakon pretjeranog uživanja u piću.
Umjesto da s godinama budemo otporniji na alkohol, alkohol tada sve žešće pogađa ljudski organizam.
Stihovi Prljavog Kazališta „Sve je lako kad si mlad“ mogu se aplicirati i na alkoholiziranje. Naime, kako starimo, tako nas mamurluk sve više i više uništava.
Neurobiolog George Koob, upravitelj Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam (National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism), navodi nekoliko razloga težeg podnošenja alkohola.
Prvi razlog su enzimi koji s godinama ne obavljaju funkciju razgradnje alkohola kao nekada. Shodno tome, toksični dio acetaldehid dulje se zadržava u organizmu, što uzrokuje ukomiranost. Acetaldehid je između deset i trideset puta toksičniji od alkohola. Zadaća enzima u jetri je razgrađivanje acetaldehida u netoksične stanice zvane acetati.
Međutim, acetaldehid se neće razgraditi ako popijete više od jednog pića u sat vremena. U tom slučaju acetaldehid je pušten u krvotok; osvećuje se za nanošenje štete organizmu i uzrokuje loš osjećaj mamurluka. Antioksidant koji uništava taj otrovni dio alkohola je glutation, čiji se kapacitet s godinama smanjuje, pa se stanice ne mogu oporavljati brzo kao prije.
Također, za updateanu verziju mamurluka zaslužan je i povećan udio masti u tijelu. Kako ljudi stare, mnogi su skloniji debljanju. Podosta te težine dolazi u obliku tjelesnih masnoća. Što je veći postotak masti, to je manje vode u tijelu – što dovodi do povećanog udjela alkohola u krvi. Obično je tolerancija na alkohol veća kod jačih, no ovdje se ne radi o isključivo o težini, već o udjelu masti u tijelu.
Udio masti jedan je od razloga zašto su žene manje otporne na alkohol od muškaraca. U prosjeku, žene imaju veći udio masnoće. Primjerice, kada bi muškarac i žena s istom tjelesnom masom popili jednaku količinu alkohola, žena bi bila omamljenija zbog spomenutog udjela masti.
Posljednji razlog koji navodi Koob je mozak. Mozak odraslih je zreliji i ne vapi za alkoholnim devastiranjem kao nekad. Koob je proces u mozgu objasnio pojmovima reward-system i stress-system. U ranim dvadesetima mozak ima razvijeniji reward-system, a manje razvijen stress-system. To znači da mozak mladih daje pozitivan feedback mozgu kada su u pitanju avanturistički i zabavni pothvati, pa zbog toga organizam ne bude toliko disfunkcionalan tijekom mamurluka.
Međutim, negdje u srednjim dvadesetima, prefrontalni korteks (dio mozga koji služi za mišljenje, radno pamćenje, rješavanje problema, osvještavanje emocija i pažnju) završava razvoj. S time dolazi i veća sposobnost donošenja racionalnih odluka, pa tako spomenuti stress-system postaje dominantniji nad reward-systemom. Zbog toga stariji često nisu skloni eksperimentiranjima poput mladih.
Najbolji mogući savjet koji možemo čuti je da se držimo podalje od alkohola koji mnogi zbog štetnosti nazivaju legalnom drogom. Međutim, odricanjem se ništa ne postiže. Alp se alkohol nikako ne može izbaciti iz života – što je jako teško na balkanskom podneblju – najbolja prevencija protiv mamurluka je ispijanje velikih količina vode i izbjegavanje ekscesa. Kao i u svemu drugome, umjerenost je ključ svega.
