Tri razloga zbog kojih bi trebali izaći na kolokvij čak i ako niste dobro zagrijali stolicu

Uvodni tjedni na fakultetima miljama su daleko, akademska godina je u punom jeku, što znači da je za većinu studenata nastupila sezona kolokvija. Neki su svoje prve kolokvije odradili, manje ili više uspješno, a za neke stresno razdoblje tek slijedi.

Ako dvojite oko toga trebate li pristupiti kolokviju ili pak čekati ispitni rok, u nastavku donosimo tri razloga zbog kojih bi svakako trebali iskušati sreću, čak i ako možda niste uložili preveliki trud u proces učenja.

Lakše do prolaza

Ne treba posebno naglašavati da je putem kolokvija mnogo jednostavnije položiti pojedini kolegij. Gradivo je podijeljeno na više dijelova, a cjeline koje ulaze u ispitni katalog kolokvija, uglavnom su logički povezane. 

Kolokvij su u dobrom dijelu slučajeva lakši od jedinstvenog ispita

Izuzev manje opsežnosti, profesori vrlo često kolokvije baziranu na onome što su naglasili na predavanju, dok se na ispitu može očekivati sve i svašta, a ponekad to podrazumijeva i informacije koje nisu navedene niti u službenoj literaturi. Dakle, na kolokviju ćete vjerojatno imati veću šansu za prolaz, čak i ako niste detaljno prošli kroz puste knjižurine.

Provjera znanja

Treba biti objektivan i reći da bez uloženog vremena ne možete očekivati prolaz, odnosno faktor sreće neće uvijek biti na vašoj strani. No, ako ste redovito pohađali predavanja ili ste barem neko vrijeme grijali stolicu, kolokvij može poslužiti kao izvrsna samoprovjera za nadolazeće ispitne rokove. Izlaskom na kolokvij možete procijeniti koliko ste toga usvojili te koliko još vremena trebate uložiti kako bi u zadovoljavajućoj mjeri baratali ispitnim gradivom.