Rezultati ankete: studenti se uglavnom ne osjećaju izolirano, ali ih brinu posljedice koronavirusa
Koronavirus uzrokuje rizik prvenstveno za tjelesno zdravlje, ali ne smije se zanemariti i njegov nepovoljan utjecaj na mentalno zdravlje. Ispitali smo studente kako se oni nose s ovom situacijom.
Koronavirus uzrokuje rizik prvenstveno za tjelesno zdravlje, ali ne smije se zanemariti i njegov nepovoljan utjecaj na mentalno zdravlje. Ispitali smo studente kako se oni nose s ovom situacijom.
Teškoće s mentalnim zdravljem mogu biti razne, poput nelagode, frustracije i tjeskobe, pa i onih poput stresa, teškoća sa spavanjem, konflikata u međuljudskim odnosima i slično. Iz tog su se razloga aktivirali brojni psiholozi koji objašnjavaju da je to sve prirodno i pozivaju da im se obrate svi oni koji smatraju da im je pomoć potrebna.
Ispitali smo studente kako se oni osjećaju tijekom izolacije, kako provode dane i koliko paze na svoje mentalno zdravlje koje bi trebalo biti jednako važno kao i ono tjelesno.
Većina ispitanika, njih 63,6%, živi na selu dok preostali dio njih živi u gradu. To je bitno spomenuti jer se život na selu znatno razlikuje od onoga u gradu. U gradu se mnogi moraju zadovoljiti balkonom i to samo ako imaju sreće pa ga i imaju, dok na selu zasigurno ima više prostora za izići u prirodu ili u vrt.
Stručnjaci su također komentirali kako je važno s kim provodimo ove dane. Kućni boravak trebao bi biti ugodan i trebali bismo ga provoditi s ljudima koji su nam bliski i koje volimo kako bismo što lakše prebrodili ovaj period. Svi naši ispitanici svoje dane provode s obitelji, dok neki uz to viđaju svoje prijatelje, ljubavne partnere ili budu sami.
Praćenje vijesti također je važan faktor jer je bitno da informacije koje pratimo budu istinite i točne. Mnogi portali šire dezinformacije kako bi podignuli čitanost i to negativno utječe na mentalno zdravlje ljudi. Važno je biti informiran i pratiti situaciju, ali isključivo iz provjerenih izvora. Nitko se od naših ispitanika nije izjasnio da ne prati vijesti o koronavirusu, već njih 63,6% prati ih jednom dnevno. Nadalje, 36,4% ispitanika prati vijesti više puta dnevno, a najčešće ih prate na televiziji, i to čak 72,7% studenata. Zatim slijedi praćenje informacija putem objava na društvenim mrežama, i to kod nešto više od 50% studenata, te informiranje putem stranice Vlade Republike Hrvatske – 45,5%. Nešto manje njih izjasnilo se da čita strana izvješća o koronavirusu, kao i ostale portale.
Što se tiče mentalnog zdravlja i brige o njemu, 65% ispitanika izjasnilo se da se brine. Ovaj bi postotak zasigurno trebao biti i veći jer, kako je već istaknuto, svi bismo trebali više pažnje posvetiti našemu tijelu, ali posebno našemu mentalnom zdravlju. Ipak, ništa se ne može postići prisilno, već kad sami osjetimo potrebu za tim. Na pitanje imaju li potrebu razgovarati sa stručnom osobom, 90,9% studenata zaokružilo je ne.
Boravak kod kuće puno je lakši ako se zabavljamo, međutim, studenti su rekli im i nije baš zabavno biti kod kuće. Većina njih izgubila je dosad stečenu rutinu, što je sasvim prirodno s obzirom na to da dane provodimo isključivo kod kuće, a izlazak u dućan ovih je dana najveći događaj. Naši studenti ipak su vrijedni pa ih tako ovaj boravak ne sprječava u obavljanju fakultetskih obaveza kojih zaista ne nedostaje.
Ne osjećaju se zbunjeno zbog cijele ove situacije i izjasnili su se kako ne osjećaju preveliki strah i zabrinutost da će se zaraziti netko njima blizak. Čini se da znaju kako je za smanjenje ovog prirodnoga i normalnog osjećaja straha bitno da se pridržavamo mjera opreza. Pozitivno razmišljanje i slušanje uputa znatno mogu smanjiti zabrinutost i doprinijeti tome da se ne bojimo za svoj život i za živote drugih.
Što se posljedica koronavirusa tiče, studenti su iskazali zabrinutost. Nažalost, svjedoci smo propadanju brojnih tvrtki, ljudi gube posao te ekonomija i turizam znatno opadaju. Ovo muči i naše ispitanike koji se pitaju kakve će posljedice ostati i kako ćemo se s njima nositi.
Dobra je vijest da se uglavnom nitko ne osjeća izolirano i nepovezano s ostatkom svijeta, već nas ova situacija na neki način i povezuje. Mnogi pomažu i doniraju novac onima kojima je to potrebno te, čini se, ova situacija pomaže da se svijet poveže – barem virutalno. Pomaganje drugima i povezanost s prijateljima posebno je bitna kako bismo znali da su zdravi i sigurni, ali i da bismo se osjećali povezano i samim time sretnijima.
Za kraj smo pitali studente kako provode svoje dane u kućnoj izolaciji. Neki su nam otkrili da treniraju, igraju igrice i uživaju u slobodnom vremenu. Drugi kuhaju, gledaju serije, spavaju duže, igraju se s kućnim ljubimcima. Dio njih koristi ovo vrijeme za kulturno uzdizanje pa gledaju online predstave, čitaju knjige i slično.
– Ustajem ranije, obavljam obaveze i zadaće za faks, pišem članke, radim na svom blogu i kreiranju sadržaja, poslijepodne uglavnom odmaram, ako mogu. Ne osjećam se loše kod kuće, ali mi monotonija ponekad teško pada i utječe na moje raspoloženje.
– Koliko god sporo prolazio, svaki je dan prilično različit. Uglavnom to započinje buđenjem oko 9 i doručkovanjem, provjeravanjem mailova, pisanje plana zadaća i seminarskih radova. Kako živim na selu, dogovaram se sa svojima kada ćemo što sijati i saditi, orezivati voćke. Kad nemam nekog posebnog posla, volim pročitati dobru knjigu i pogledati film, a vodim i dnevnik u koji upisujem sve što me muči.
No, ima i onih kojima ova izolacija malo teže pada:
– Pišem seminare i zadaće, gledam serije, čitam. Ne osjećam se dobro. Iako volim biti doma, osjećam se zarobljeno.
Ovo razdoblje nije lagano zato što nam je kretanje ograničeno i ne smijemo izaći iz kuće bez posebno valjanog razloga. Želimo da sve ovo što prije završi kako bismo se mogli vratiti svojem uobičajenom životu. Vjerujemo da se u ovome razdoblju, gotovo mjesec dana od početka izolacije, svi već s ovim možemo složiti. Nadamo se da će se to zaista dogoditi i da ćemo uskoro ponovno moći raditi sve ono što smo radili do sada, a dok se to ne dogodi, nastavimo biti odgovorni, ponašati se u skladu s preporukama i brinuti se o svojemu mentalnom zdravlju. Smijte se i probajte stvari sagledati s pozitivne strane te budite zahvalni na svemu onome što imate. Ako je potrebno, obratite se stručnjacima ili prijateljima za savjete i razgovor. To je sasvim prirodno, čak i poželjno, kako biste sve ovo lakše prebrodili.
