Od FOI-a do Microsofta

Rijetko tko uspije u svojim snovima, pogotovo u našoj maloj državi. Povećan odlazak mladih i visokoobrazovanih u potrazi za „boljim sutra“ postao je svakodnevica. Filip Simonovski, rodom iz Virovitice, ni u najluđim snovima nije sanjao ono što mu je danas stvarnost. Nakon završenog fakulteta, suočio se, kao i mnogi mladi danas, s nezaposlenošću. Vratio se u rodnu Viroviticu, potrošio godinu dana tražeći posao i konačno dočekao dan kada će moći reći da radi u svojoj struci. Srećom, nikada nije odustao, bio je uvijek uključen u AIESEC, najveću svjetsku organizaciju koju vode mladi, a primarno se bavi usmjeravanjem mladih održavajući razne konferencije na temu menadžmenta, stručnog osposobljavanja, volontiranja i poslovnih projekata. S 27 godina, Filip je zbog poznanstava i iskustava stečenih tijekom uključenosti ovu organizaciju danas na praksi u Microsoftu u Bruxellesu.  

Kada ste završili fakultet i što je Vaša struka? Imate li iskustva u svojoj struci?
Završio sam Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu i moja struka je magistar informatike, a smjer je organizacija poslovnih sustava. Imam ponešto iskustva, ali je sve to bilo honorarno, kada se sve zbroji mislim da bi se nakupila godina i pol‘ do dvije.

Što je zapravo AIESEC? Otkad ste uključeni u rad organizacije?
Od 2009. AIESEC je najveća studentska organizacija na svijetu, djeluje u preko 110 zemalja i trenutno je u nju uključeno oko 80.000 članova. Ona pruža svojim članovima mogućnost odlaska na prakse, koje mogu biti plaćene i neplaćene. Plaćene prakse su uglavnom iz područja IT-a, ekonomije, marketinga, dok su neplaćene uglavnom usmjerene na pružanje edukacija oko određenih tema (engleski, poduzetništvo, rad na projektima...) studentima, djeci u raznim zemljama diljem svijeta. Osim toga, članovi svake države podijeljeni su u lokalne odbore gdje imaju priliku uključiti se u timove koji se bave odlaznim praksama, dolaznim praksama, PR-om i marketingom, odnosima s poduzećima, upravljanjem ljudskim potencijalima, financijama ili vođenjem online komunikacije.

Na koliko ste konferencija sudjelovali? Jeste li koju organizirali?

Sudjelovao sam na više od 10 konferencija, od toga sam pomogao u organizaciji četiri konferencije. 

Jeste li danas isto kao i prije uključeni u rad organizacije?

Ne, smatram da sam potpuno drukčija osoba.

Što vam je najviše uključenost u AIESEC donijela?
Pružena mi je mogućnost da spoznam što volim raditi, da se povežem s ljudima iz cijele Hrvatske i svijeta te mi je donio uspomene koje vjerojatno  nikad ne bih stekao. Na kraju, da nema AIESEC-a, ne bih bio sada na praksi u Microsoftu Europe.

Koliko je AISEC utjecao na Vašu današnju situaciju?
AIESEC je jako utjecao na moju sadašnju situaciju tako što mi je pružio mogućnost da poradim na sebi, da shvatim svoje prednosti, ali i svoje nedostatke i da poradim na njima. Isto tako omogućio mi je iskustvo rada s ljudima, s vrlo sposobnim ljudima i s onima koju su bili manje sposobni. No, sve to čini jedno veliko AIESEC iskustvo.

Kako se naziva odjel u kojem radite u Microsoftu? I koliko ćete dugo, po sadašnjem ugovoru, raditi tamo?
Odjel komunikacija. A ugovor mi traje do 01.07.2014.

Koje su Vaše glavne zadaće u Microsoftu?

Unutar tima za komunikaciju, moja glavna zadaća je community management za Microsoft Europu. U suradnji sa svojom voditeljicom pišem objave na Facebooku, Twitteru, vodim konverzacije putem tih društvenih mreža. Osim toga, kad sudjelujemo na konferencijama, zaduzen sam za live prijenos samog događanja putem Twittera, Facebooka i Pinteresta (uskoro i Instagrama). Osim glavnih zadaća, sudjelujem u SEO optimizaciji stranice, rješavanju raznih problema vezanih za našu početnu stranicu, komuniciram s agencijama s kojima surađujemo i još puno toga.

Kako se snalazite u Belgiji? Koje su razlike u odnosu na  Hrvatsku?
U početku mi je trebalo  vremena da se snađem jer Belgija i Hrvatska su dvije potpuno različite države. Samim time što se ovdje u Bruxellesu nalaze sve nacije i rase koje vam mogu pasti na pamet, koje imaju različite kulture, pa mi je trebalo vremena da se naučim sporazumijevati s njima. Glavna razlika između Belgije i Hrvatske je u pogledu multikulturalnosti, ali svi (barem po mom shvaćanju) funkcioniraju skladno i nema rasnih problema ni segregacije. Osim toga, radna kultura je drukčija jer ovdje se puno radi i nije neobično da radni dan traje po 9-10 sati. No, Belgija pruža puno prilika, samim time što je prometna povezanost (naročito željeznička) izuzetno dobra, pa se sa vrlo kvalitetnim vlakovima moze stići u bilo koji grad u Belgiji. Isto tako, ovdje postoji puno puno više programa za pomoć nezaposlenima, socijalno ugroženima i ljudi puno vise obraćaju pozornost na racionalnu potrošnju.

Zarađujete li više nego osoba koja bi odrađivala praksu u Hrvatskoj?
Za ovaj posao koji sad radim, vjerujem da sam plaćen minimalno četiri puta više nego što bih bio u Hrvatskoj.

Smatrate li da postoji mogućnost da ostanete tamo raditi i živjeti? Nadate li se tome?
Za sada je praksa u tvrtki Microsoft Europe da se praktikanti ne zapošljavaju. Svakako, iskustvo u Microsoftu Europe otvara mnoga vrata raznih velikih i manjih poduzeća (primjerice svi bivši praktikanti iz Microsofta su odmah nakon prakse ondje, a često i tijekom nje dobili posao). Ja bih svakako želio ostati ovdje ako bude prilike jer je prosječna plaća veća za 5-6 puta od one u Hrvatskoj,a i kvaliteta života je puno veća. Puno se radi, ali se također dobiva i puno više prilika.

Ukoliko se vratite u Hrvatsku, mislite li da će Vas hrvatski poslodavci cijeniti  više?

Trenutno nemam želje vraćati se za stalno u Hrvatsku. Vođen, nažalost  lošim iskustvima u Hrvatskoj, mislim da bi rijetki poslodavci uzeli u obzir moje iskustvo u Microsoftu, stoga smatram da ću svoju sreću nastaviti graditi van granica Hrvatske.