O prednostima i nedostacima apsolventske godine iz prve ruke
„Uzeti apsolventsku za mene je značilo konačno si osloboditi vrijeme za sebe te ga utrošiti prema nekim svojim pravilima i guštima. Ovo je ostvarenje dugo sanjanog sna. Mislim kako je doista nemoguće potratiti ovo vrijeme pauze pred kraj studiranja jer te ono neminovno nauči nečemu te ti pruži iskustvo”.
„Uzeti apsolventsku za mene je značilo konačno si osloboditi vrijeme za sebe te ga utrošiti prema nekim svojim pravilima i guštima. Ovo je ostvarenje dugo sanjanog sna. Mislim kako je doista nemoguće potratiti ovo vrijeme pauze pred kraj studiranja jer te ono neminovno nauči nečemu te ti pruži iskustvo”.
Kako bismo otkrili sve prednosti i nedostatke upisa apsolventske godine, razgovarali smo s troje apsolvenata zagrebačkog Sveučilišta. Lucija, Suzana i Bruno Rukavina samo su na korak od završetka svog fakultetskog obrazovanja te ih od ulaska u svijet odraslih dijeli još samo pisanje i obrana diplomskog rada. Ovo troje apsolvenata odlučilo je prijelazno razdoblje od studentskog do poslovnog života iskoristiti na najbolji mogući način, a svaki od njih podijelio je s nama svoje različite priče i iskustva koja im je donijela apsolventska godina.
Prednosti apsolventske godine
Bruno Rukavina ima 24 godine te je trenutno apsolvent politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Istaknuo je brojne prednosti upisa apsolventske godine, a polazi od onih tehničkih koje se odnose na studentska prava: x-icu, pravo na smještaj u studentski dom, mogućnost rada preko studentskog ugovora itd. Bruno smatra kako su na taj način studenti dobro materijalno osigurani još dodatnih godinu dana, odnosno i dalje mogu živjeti uz relativno male troškove. Osim tehničkih pogodnosti, Bruno smatra kako je najveća prednost apsolventske godine slobodno vrijeme koje se može iskoristiti za poboljšanje starih te stjecanje nekih novih vještina i znanja koja vam mogu pomoći da postanete konkurentniji na tržištu rada. Stoga je i sam tijekom studija, ali i za vrijeme apsolventske godine, pohodio brojne akademije, konferencije, radionice, simulacije, putovanja te mnoge druge događaje koji su mu omogućili dodatno obrazovanje i iskustva.
– Općenito, nakon fakulteta treba stati na loptu i vidjeti gdje i kako dalje, naročito ako dolazite iz zanimanja koja nisu deficitarna i koja nisu toliko tražena, poput politologije, novinarstva, prava ili ekonomije, ali upravo zato i služi apsolventska godina: da sami sebe ohrabrite, usmjerite i uložite još dodatnu godinu u izgradnju sebe za tržište rada – zaključio je Bruno.
Apsolventica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Suzana, svoju apsolventsku godinu provodi volontirajući u dalekom Ekvadoru gdje stječe praktična iskustva u svojoj struci. Za sve studente koji još uvijek dvoje treba li upisati apsolventsku godinu ili ne, ova studentica iz vlastitog iskustva ističe prije svega sve prednosti iste, tvrdeći kako bi bilo zaista nezahvalno i neiskreno govoriti o njezinim nedostacima:
– Uzeti apsolventsku za mene je značilo konačno si osloboditi vrijeme za sebe te ga utrošiti prema nekim svojim pravilima i guštima. Ovo je ostvarenje dugo sanjanog sna. Mislim kako je doista nemoguće potratiti ovo vrijeme pauze pred kraj studiranja jer te ono neminovno nauči nečemu te ti pruži iskustvo. Jedni se posvete studentskom poslu ili poslu u struci, neki odmaraju od faksa te se pritom posvete hobijima, dok drugi volontiraju i putuju. Ja sam izabrala i jedva dočekala ovo treće te sada usred cijelog tog procesa mogu reći kako je to bila najbolja odluka ikad. Neovisno o destinaciji i vrsti volonterskog rada, tijekom cijelog tog puta zapravo najviše učiš o sebi, dopuštajući si pritom da isprobaš sve izazove jer te nitko ne ocjenjuje i kritizira. Tvoj rad je prije svega dobrovoljan i cijeni se, a to te motivira da daješ sve od sebe. –
Suzana nam je također otkrila kako je apsolventska godina definitivno dobra priprema za prelazak u svijet odraslih i zaposlenja jer ostavlja dovoljno vremena i prostora za propitkivanje sebe i vlastitih granica. Njoj je volontersko iskustvo omogućilo da svaki dan uči iz novih spoznaja i susreta s različitim ljudima:
– Ovo slobodno vrijeme od studiranja meni uvelike služi da proučim samu sebe te da shvatim što točno želim ili ne želim u svojoj budućnosti. Pogotovo bih istaknula da je apsolventska prednost za nas koji smo uvijek slijedili neke smjernice nametnute od strane faksa, a manje smo se vodili srcem – to se sada na neki način izravnava. Također, ovo te iskustvo uči snalažljivosti jer ti činjenica da si namjerno upisao pad godine stavlja odgovornost da na najbolji mogući način iskoristiš vrijeme koje je pred tobom, a koje zapravo neumoljivo curi. Shodno tome, samo tražiš načine da zadovoljiš glad za svim divnim iskustvima koja čekaju. Apsolventska godina daje puno, a na tebi je koliko ćeš iskoristiti. Ona je ujedno jedna priča više u tvom životu i bogatstvo koje ti nitko ne može oduzeti. –
Lucija je apsolventica ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Apsolventsku godinu odlučila je iskoristiti za učenje ruskog jezika te obavljanje administrativnog uredskog posla u jednoj tvrtki u kojoj radi preko studentskog ugovora. Također kao najveću prednost apsolventske godine navodi višak slobodnog vremena.
– Prednosti apsolventske godine su mnoge: od toga da možete učiti strane jezike, stjecati nova znanja i vještine te putovati. Zapravo mogu raditi sve ono za što nisam imala vremena tijekom studija. Osim slobodnog vremena koje mogu iskoristiti za vlastiti rast, velike blagodati apsolventske godine su i te što još uvijek imam studentska prava, a to u mom slučaju znači pokriveno zdravstveno osiguranje te mogućnost rada preko studentskog ugovora. –
Nedostaci apsolventske godine
Budući da apsolventica ekonomije Lucija maksimalno iskorištava apsolventsku godinu i sve njezine pogodnosti, bilo joj je teško sjetiti se njezinih nedostataka te kao negativnu stranu upisa ove dodatne godine studiranja navodi tek jednu stvar.
– Teško mi je sjetiti se konkretnih nedostataka upisa apsolventske godine, osim što će mi u životopisu pisati da sam studirala godinu duže. –
Apsolvent politologije Bruno Rukavina ipak je bio nešto konkretniji po pitanju negativnih strana koje donosi apsolventska godina te kao jedan od ključnih nedostataka navodi izostanak stipendije. Važno je istaknuti kako taj gubitak financijske podrške ovisi prije svega o vrsti stipendije o kojoj se radi. Za kraj, Bruno je rekao kako je najgore što vam se može dogoditi kada upišete apsolventsku godinu to da je uopće ne iskoristite za vlastiti osobni i profesionalni rast i napredak. U tom slučaju upis apsolventske godine značio bi samo jedan veliki gubitak vremena, stoga je važno znati prepoznati te iskoristiti sve prilike i blagodati koje vam apsolventska godina pruža.
– Prvi nedostatak bio bi onaj financijske prirode – apsolventska godina se plaća, a s obzirom na to da prenosite diplomski rad koji najčešće nosi nešto više ECTS-a nego kolegiji, morat ćete prijenos tog rada platiti nešto više (otprilike oko 2000 – 2500 kuna). Međutim, većina studenata to uspije pokriti jer radi sezonski posao preko ljeta prije apsolventske godine ili radi negdje preko studentskog ugovora. Drugi nedostatak možda bi bio nerazumijevanje okoline zašto smo učinili takav potez. Budući da sam bio student generacije, to najbolje znam na vlastitoj koži. Mnogima nije jasno zašto sam to učinio, ali ja sam toliko toga naučio i proputovao u ovoj apsolventskoj godini da to nikada ne bih postigao da ju nisam uzeo. Dakle, kada donosite odluku jednostavno se morate nositi s činjenicom da je neće svi razumjeti, što je u redu, ali tražite da je poštuju jer to je Vaša odluka i Vi ste tvorac vlastite sudbine i Vi jedini znate što je najbolje za Vas. Najveći nedostatak bio bi da nakon apsolventske godine ne naučite ništa i ne budete ništa bolji niti konkurentniji nego što ste to bili prije nego ste je upisali. Samo ulažite i vjerujte u sebe i neće biti nedostataka! –
