LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju

Magistar inženjer računarstva otkrio nam je kako doći do posla odmah nakon diplome

Porazgovarali smo s mag. ing. rač. Marinom Leventićem koji je ove godine diplomirao, a već sada sudjeluje na ozbiljnim projektima. U intervjuu pročitajte njegova iskustva s dvije strane – one akademske i one poslovne.

Porazgovarali smo s mag. ing. rač. Marinom Leventićem koji je ove godine diplomirao, a već sada sudjeluje na ozbiljnim projektima. U intervjuu pročitajte njegova iskustva s dvije strane – one akademske i one poslovne.

Kamo nakon fakulteta pitanje je od milijun dolara, a ujedno i najčešće pitanje kada ste pri kraju svojih studentskih dana. Od brojnih studenata koji su uspjeli u pronalasku svojeg idealnog posla, porazgovarali smo s Marinom Leventićem koji je među onima koji su uspjeli izvući najbolje iz fakultetskog obrazovanja.

Marin je stekao sve one kratice kraj imena koje smo viđali na studentskim konzultacijama završetkom diplomskog studija na splitskom FESB-u stekavši zvanje magistar inženjer računarstva. Upitali smo ga kamo nakon fakulteta i kako izgleda idući korak njegova poslovnoga života:

– Što se tiče moje struke, smatram da stvarno nije teško naći posao. Trenutno je stanje takvo da se traži više programera nego što oni sami traže posao, pa većinom mogu birati gdje žele raditi, ali svakako moraju biti kompetentni.

Koliku je ulogu fakultet imao pri tvojem obrazovanju s obzirom na to da se jako puno može naučiti i na internetu?

– Fakultet je sigurno imao značajnu ulogu pri mojem obrazovanju jer sam tu puno naučio, ali svejedno mislim da je ipak bitnije što radite u svoje slobodno vrijeme. Moj dojam je da vas fakultet samo pripremi za daljnji rad s nekakvim osnovama, a na vama je da odlučite čemu ćete se više posvetiti.

Koliko je tvoj sadašnji posao vezan za tvoju struku?

– Poprilično je vezan za moju struku. Trenutno sam zaposlen kao razvojni programer web-aplikacija koje su prvenstveno karakterizirane kao geoinformacijski sustavi. Takvi sustavi obuhvaćaju dvije struke koje se međusobno isprepliću – računarstvo i geodeziju. Zbog toga, osim poznavanja računarstva kao moje struke, trebao sam upoznati neke osnove geodezije.

Čini li to što moraš znati više od programiranja posao težim?

– Ne bih rekao da je posao težak, ali je svakako uvijek izazovan. Često se susrećemo s nekim novim zadacima tako da se uvijek nauči nešto novo, a upravo ti izazovi čine posao zanimljivim.

Znaš li nešto o uspjehu kolega koji su diplomirali s tobom?

– Kolege koje su diplomirale sa mnom također su uglavnom relativno brzo našli posao koji je u većini slučajeva usko povezan s našom strukom.

Imaš li kakve savjete za sadašnje studente odnosno buduće radnike?

– Studentima mogu savjetovati da osim fakulteta stalno pokušavaju raditi na sebi i izvan fakultetskog programa. Svaka struka pokriva puno toga i teško je sve to zaokružiti u par godina studijskog programa razdvojenog po kolegijima. Osim toga, ako imate viška slobodnog vremena savjetovao bih svima da se pokušaju zaposliti u struci i prije završetka studija jer će tako na vrijeme skupiti radno iskustvo i lakše će započeti svoju karijeru.

Iako se prema objavama Ministarstva računarstvo ubraja u deficitarna zanimanja, posao, kako to kaže i Marin, ne možete dobiti bez imalo uloženoga truda. Dinamika programerskoga posla i njegove interdisciplinarne karakteristike posao programera čine uvijek aktualnim i uvijek živim. Kako se paradigme mijenjaju iz dana u dan, tako ih i ova struka  mijenja te je uvijek u neprestanoj promjeni i usavršavanju. 

FOTO: PIXABAY