LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Teškoće samostalnog života

Deset savjeta kako lakše prebroditi čežnju za domom

Teško je napustiti rodni kraj. Ako ste i vi jedan od studenata koji su upisali fakultet u drugom gradu te vas povremeno uhvati čežnja za domom, ne brinite, postoje načini da se s njom lakše nosite.

Teško je napustiti rodni kraj. Ako ste i vi jedan od studenata koji su upisali fakultet u drugom gradu te vas povremeno uhvati čežnja za domom, ne brinite, postoje načini da se s njom lakše nosite.

Želim nazad doma. Ne pripadam ovdje, svi koje volim su u mom rodnom gradu. Slične rečenice izgovaramo ili mislimo u sebi kad nas uhvati čežnja za rodnim krajem. Kako bi Englezi rekli; homesick. Dogodilo se većini nas i obično je potrajalo neko vrijeme. Biti sam, u novom gradu, okružen ljudima koje ne poznajemo, bez načina da brzo i lako pronađemo sigurnost roditeljskog i prijateljskog okružja, zna biti teško. Posve je normalno osjećati čežnju za domom, ali to ne znači da novi život koji počinjemo graditi neće biti jednako sjajan kao onaj koji smo napustili odlaskom na fakultet. Štoviše, treba uvijek podsjetiti samoga sebe da nismo izgubili obitelj i stare prijatelje, oni su još uvijek tu ako ih trebamo, ali nam se sada u novom gradu i na fakultetu pruža prilika za nova prijateljstva.

Da, sve je to nama lako reći, ali ostaviti dom je teško. Neovisno o tome je li prvi put ili ne, svi ponekad tuguju za tim kakav je njihov život bio nekad. Svi se ponekad osjećaju usamljeno jer novi grad nije ispunjen ljubavlju i sigurnošću koje u svojim rodnim mjestima pronalaze na svakom koraku. Nostalgija zna biti težak i intenzivan osjećaj. Stoga imamo savjete kako se najbolje nositi sa čežnjom koju osjećamo.

1. Razgovarajte, ali ne prečesto.

Ovo vam je sigurno i samima palo na pamet, jer je to posve prirodan instinkt. Zavući se pod deku, uzeti telefon u ruke i izjadati dušu mami ili tati prvo je što naprave svi kojima neopisivo jako nedostaje njihov rodni grad. I to je sasvim u redu. Ostajanje u kontaktu sa roditeljima i najdražim prijateljima može vam pomoći da vam previše ne nedostaju, ali budite oprezni koliko često razgovarate. Ako vas previše toga veže samo za vašu prošlost, to će vas spriječiti da živite u sadašnjosti. S prijateljima možete ostati u kontaktu preko društvenih mreža, ali nikako ne smijete zaboraviti sklapati nova prijateljstva, dok u isto vrijeme ne gubite stara.

FOTO: Tumblr

2. Sprijateljite se.

Vaš novi najbolji prijatelj ili prijateljica vjerojatno neće sjesti pored vas vašeg prvog dana na predavanju kao u filmovima. Upoznavanje novih prijatelja može potrajati par tjedana, a do pravog istinskog prijateljstva može proteći par godina, ali to ne znači da kolegama ne trebate dati šansu. Vjerojatno se već neko vrijeme niste morali nikome predstavljati, tako da je svako novo upoznavanje pomalo neobično i ponekad ste potpuno uvjereni da ste od sebe napravili totalnu budalu. Ali, nije sve tako crno kao što izgleda. Svi oko vas također traže svoju novu ekipu. Najvažnije je biti hrabar i učiniti prvi korak. Štoviše, ne morate stati samo na ljudima s fakulteta. Učlanite se u udrugu, volontirajte, pronađite posao preko Student servisa, bavite se sportom. Mogućnosti su neizmjerne i pune novih prijatelja.

3. Ne dajte se nostalgiji.

Nostalgija ne pogađa samo starije ljude koji se prisjećaju nekih prošlih, jednostavnijih, boljih vremena. Nostalgični su i svi mladi studenti koji su otišli iz svog rodnog mjesta. Ako uspoređujete odakle ste došli i gdje ste sad, posve je sigurno da ćete idealizirati svoj rodni kraj i vaše novo okruženje će uvijek biti lošije u toj usporedbi. Primjerice, ako ste iz malog mjesta i došli ste u veliki grad, to koliko ljudi nisu prisni jedni s drugima u gradu, može vas žalostiti. Ne dajte se nostalgiji, uvijek negdje u sebi nosite podsjetnik da i vaša bivša i sadašnja adresa imaju dobrih i loših strana. Jedno će zauvijek biti mjesto vašega odrastanja, ali drugo vam može pružiti bezbroj mogućnosti da se razvijete kao osoba.

4. Napravite od vaše nove adrese svoj dom.

Neovisno o tome živite li u studentskom domu ili iznajmljenom stanu, preporučeno je da ga uredite kako bi vam bio ugodan za život. Par plišanih igračaka iz djetinjstva, fotografija najdražih uspomena i vaše mirišljave jastučnice koje je oprala mama, pomoći će da ta hladna i nepoznata soba više ne izgleda tako strašno. Sjajno je i da konačno imate slobodu, pa ako želite na zidu objesiti šal kluba za koji navijate ili poster iz najdražeg filma, sada vam to više nitko ne može zabraniti (osim cimera, ali pokušajte se dogovoriti). Kada ste uredili svoj životni prostor, ne zatvarajte se samo u njega. Obiđite kvart, pogledajte turističke atrakcije novoga grada, pronađite kafić koji vam najviše odgovara i istražite knjižnice i kopiraone u blizini. Kada upoznate svoju okolinu, ona će vam postati poznata. S vremenom, novi grad bit će vaš novi dom. Zaista.

FOTO: Flickr

5. Pronađite ljude iz svoga kraja, ali i ostale.

Sigurno niste jedini iz svog rodnog grada, a ako jeste, sigurno niste jedini iz svog rodnog kraja. Koji god fakultet upisali, zasigurno ćete pronaći nekoga tko govori istim narječjem kao i vi. Ljudi koji potječu iz istog govornog i kulturološkog područja kao i vi pomoći će vam da pomislite da dom i nije tako daleko. Pronalazak ljudi koji govore vašim dijalektom i druženje s njima može biti lijepo iskustvo, ali ne zaboravite proširiti svoje horizonte. Ljudi iz drugih regija Hrvatske mogu vas puno toga naučiti i s njima može biti neopisivo zabavno, pogotovo ako konačno naučite što je ramina ili vam netko objasni za što se koristi aufinger.

6. Fokusirajte se na pozitivne promjene.

Da, puno je stvari drugačije nego kod kuće. Ali, baš zato može biti sjajno; fokusirajte se na pozitivne promjene. Napravite popis svih novih i zanimljivih stvari koje ste učinili upravo zahvaljujući tome što se u novom gradu. Fotografirajte spomenike ili prirodu koja vas je fascinirala. Preporučen je i koji selfie s vašim novim prijateljima. Bilježenje dobrih stvari u životu može donijeti značajnu promjenu. Kada počnete primjećivati dobre strane svog novog života, lakše ćete prihvatiti i one loše.

7. Ne tražite kopije, upoznajte nekog drugačijeg.

Netko može biti sličan, ali nitko ne može biti klon vaše najbolje prijateljice ili prijatelja. Njih nitko ne može zamijeniti, zato ni ne pokušavajte. Pronađite ljude s kojima se osjećate dobro, ali i one koji se svojim karakterom i načinom razmišljanja razlikuju od vas. Upoznajte ljude kakve dosad niste upoznali. To će vam pružiti sjajnu priliku da se još više izgradite kao osoba. Umjesto da tražite zamjene za ono što ste izgubili, nađite nešto novo, ali jednako dobro.

FOTO: Mirna Barač/Studentski.hr

8. Raspitujte se.

Fakultet je pravo vrijeme za znatiželju. Kada upoznate nekog tko je rođen u gradu u koji ste stigli, slobodno ga pitajte sve što vas zanima. Sigurno će vam rado reći. Preko studentskih klubova ili jednostavno na hodniku, upoznajte se i sa studentima viših godina. Oni vam mogu puno pomoći jer već poznaju sve profesore i demose s kojima se vi po prvi puta susrećete. Stariji će vam studenti rado pomoći jer su i sami jednom bili brucoši kojima je netko stariji otkrio tajne usmenog ispitivanja kod strogog profesora ili trik pitanja na kolokviju.

9. Nosite se sa čežnjom.

Nekada će vam dom jednostavno faliti, od toga nema smisla bježati. Kada osjetite da ste tužni ili pod stresom zato što niste i ne možete doma, nosite se s time. Pritom ne mislimo da jednostavno stisnete zube i pregrmite, nekog da se pobrinete za sebe. Probajte s vježbanjem. Fizička aktivnost dokazano pomaže kod depresije i anksioznosti. Pojedite svoje najdraže jelo. Spavajte dovoljno. Pogledajte epizodu svoje omiljene serije. Malim  se stvarima uvijek možete oraspoložiti. Ako vas već tjednima muči nostalgija i ništa vas nije uspjelo oraspoložiti, porazgovarajte o tome sa starijima ili sa psihologom. Ne treba vas biti sram. Niste prvi ni posljednji koga je jako mučila nostalgija. Najvažnije je da pomoć postoji, samo ju trebate zatražiti.

FOTO: Frano Jerkan/Studentski.hr

10. Budite pozitivni.

Samo zato što možda sada osjećate veliku čežnju za domom ne znači da će ona vječno trajati. Sve što osjećaj čežnje znači je da vam nedostaje mjesto koje je prepoznatljivo i ljudi s kojima se osjećate ugodno. S vremenom ćete se tako osjećati i na fakultetu. Razmišljajte o tome kao o novom početku. U redu je ponekad pogledati unazad. Sve što vam se dosad dogodilo izgradilo vas je kao osobu koja ste danas. Prošlost koju nosite sa sobom jest važna, ali ne zaboravite ići naprijed. Dosad ste preživjeli sve grozne stvari koje su vam se dogodile, zar ne? A fakultet ne samo da ćete preživjeti, nego ćete i uživati. 

FOTO: PIXABAY