U Europi se mladi birači okrenuli krajnjoj desnici, u mnogim zemljama okrenuli palac dolje lijevim strankama

Izbori za Europski parlament, koji su završili u nedjelju, bili su prvi na kojima su Nijemci sa 16 godina imali pravo glasati, otkako je dobna granica smanjena s 18. Također u Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj, 16 ili 17-godišnjaci su imali pravo glasati, čime su maloljetnici konačno imali pravo izraziti svoja mišljenja o onim pitanjima koja će upravo njih pogađati u narednim godinama, ako ne i desetljećima.

Prije pet godina, na posljednjim izborima, ankete su pokazale da mladi ljudi (18-24) godine pretežno glasaju za stranke orijentirane lijevo od centra, zbog čega su se mnoge desničarske stranke i protivile snižavanju dobne granice glasanja. Takva je situacija bila i u Njemačkoj, gdje je trećina mladih 2019. godine glasala za Zelene. No ove je godine, sasvim druga priča.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postigla je značajan uspjeh među mladim biračima, piše Deutsche Welle. Navode kako je 16% mladih glasalo za desničarsku stranku, odnosno 11% više nego prošli put, čime se udvostručio udio stranke u ovoj dobnoj skupini. Valja napomenuti da ipak većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, ali se broj onih koji jesu znatno povećao.

Smatra se da je veliki utjecaj na ovaj ishod imala angažiranost AfD-a na društvenim mrežama, posebno TikToku koji koristi najveći broj mladih. Kontroverzni kandidat Maximilian Krah, često objavljuje na TikToku kratka, ali emocionalna videa kojima želi pozvati mlade da „stoje krajnje desno“.
 

„Jedan od tri mladića u Njemačkoj nikada nije imao djevojku. Jeste li vi jedan od njih? Nemojte gledati pornografiju, ne glasajte za zeleno, idite van na svježi zrak. Budite samopouzdani. I prije svega nemojte vjerovati da trebate biti fini i mekani. Pravi muškarci stoje na krajnjoj desnici. Pravi muškarci su patrioti!“, poručuje Krah u jednom od videa s preko 90 tisuća lajkova.

AfD je također iskoristio i nezadovoljstvo mladih trenutnom ekonomskom situacijom, i pitanjem osiguranja mira. Mladi birači su često izrazili osjećaj zapostavljenosti od strane mainstream stranaka, što je AfD iskoristio promovirajući svoje stavove kao rješenja za njihove probleme.

Izlazne ankete pokazale su i da je tema migracija ta koja je mnoge birače, svih dobi, potaknula na glasanje desno. Odnosno 95% njemačkih glasača AfD-a je izjavilo kako bi Njemačka trebala ograničiti protok stranaca i izbjeglica u državi. Isti su rekli i kako ih nije briga je li AfD ekstremno desna stranka, sve dok se bave, po njima, najvažnijim temama.

Ipak ova situacija nije ograničena samo na Njemačku, na održanim izborima u Portugalu, Italiji, Švedskoj, Nizozemskoj i Francuskoj, najmlađi među biračima su u većem broju dali podršku ekstremno nacionalističkim i euroskeptičnim strankama.