Španjolska pušta na slobodu osuđenu teroristkinju
Ovakva odluka izvela je ljude na ulice. Nisu samo prosvjedovali oni koji su izgubili bližnje u ETA-inim 40-godišnjim terorističkim napadima, već se i slavilo, i to na ulicama San Sebastiana u Baskiji
Ovakva odluka izvela je ljude na ulice. Nisu samo prosvjedovali oni koji su izgubili bližnje u ETA-inim 40-godišnjim terorističkim napadima, već se i slavilo, i to na ulicama San Sebastiana u Baskiji
Španjolski Vrhovni sud naredio je da se na slobodu pusti jedna od pripadnica terorističke militantne skupine ETA, nakon što je Europski sud za ljudska prava odlučio da više nema uvjeta za njezino zadržavanje. Ines Del Rio služi kaznu za niz bombaških napada osamdesetih godina prošlog stoljeća. Vrhovni sud potvrdio je odluku Europskog suda za ljudska prava uz objašnjenje da njezin zatvorski rad pridonosi smanjenju kazne. Španjolski zakoni ne uzimaju u obzir rad u zatvoru kod moguće odluke o smanjenju boravka iza rešetaka te je Španjolska upozorila da bi deseci ETA-inih pripadnika mogli uskoro stopama Ines Del Rio.
„Odluka Europskog suda donesena u ponedjeljak ne daje nam nikakve druge mogućnosti”, tim riječima završava izvješće tužiteljstva Vrhovnog suda.
Ines Del Rio trebala bi biti puštena na slobodu u utorak, u popodnevnim satima. Uhićena je 1987. godine te je bila optuženaza upletenost u 23 ubojstva i niz napada autobombama. Osuđena je na ukupnu kaznu zatvora od 3,828 godina.
Kada je 2008. godine Del Rio dobila mogućnost traženja prijevremenog puštanja iz zatvora, španjolski Vrhovni sud pozvao se na tzv. Parot doktrinu. Prema toj doktrini vrijeme provedeno u zatvoru može se smanjiti, no samo od ukupne kolektivne kazne, a ne od maksimalnih 30 godina koje osuđenik može dobiti kao najveću kaznu za jedno počinjeno zlodjelo.
Sud je također naredio španjolskoj vladi da mora platiti Del Rio odštetu u iznosu od 30,000 eura u kompenzaciji.
ETA je objavila kraj svojih krvavih aktivnosti 2011. godine
Ovakva odluka izvela je ljude na ulice. Nisu samo prosvjedovali oni koji su izgubili bližnje u ETA-inim 40-godišnjim terorističkim napadima, već se i slavilo, i to na ulicama San Sebastiana u Baskiji.
I sada svi „upiru prstom” u Europski sud za ljudska prava. Ako se štite ljudska prava onih koji su ih kršili na najbrutalnije načine, ne bi li se trebalo uvesti dva „seta” ljudskih prava? Za one koji ih ne poštuju sve dok ih se ta ista ljudska prava ne počinju ticati i za one koji žive normalnim životima. Treba promisliti što je s ljudskim pravima onih koji su stradali u napadima iza kojih stoji Ines Del Rio. O njima više nitko i ne razmišlja jer njima, na kraju krajeva, ljudska prava i više nisu potrebna.
