Profesor iz Beograda nakon Mladićeve smrti: „Nekad su nas pamtili po borbi za slobodu, a sada po genocidu“

Smrt ratnog zločinca Ratka Mladića ponovno je u Srbiji otvorila raspravu o odnosu prema ratovima devedesetih, a među onima koji su se javno oglasili je i psiholog Žarko Korać, dugogodišnji sveučilišni profesor i bivši potpredsjednik Vlade Srbije. Posebno je kritizirao mogućnost da pravomoćno osuđeni ratni zločinac bude ispraćen uz državne počasti.

Ratko Mladić preminuo je 27. kolovoza u Haagu, gdje je služio doživotnu zatvorsku kaznu.

Mladić je pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegova smrt gotovo je odmah postala i politička tema u Srbiji. U javnosti se otvorilo pitanje načina njegova pokopa i mogućnosti organiziranja ispraćaja uz državne počasti, što je izazvalo različite reakcije političara i javnih osoba.

Među onima koji su se o tome posebno kritički oglasili je Žarko Korać.
 

Profesor psihologije: Mladić je postao simbol

Korać je psiholog koji je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je potom ostvario i dugogodišnju akademsku karijeru.

Uz rad na sveučilištu, bio je aktivan i u politici te je početkom 2000-ih obnašao dužnost potpredsjednika Vlade Srbije.

Govoreći za srbijanski Danas, Korać je ocijenio da Ratko Mladić više nije samo osoba osuđena za ratne zločine, već je postao simbol odnosa dijela srbijanskog društva prema ratovima devedesetih.

Posebno se osvrnuo na način na koji će Srbija zbog tog razdoblja ostati zapamćena.

„Nekada su nas pamtili po borbi za slobodu. Sada po zločinima i genocidu na tlu Europe“, poručio je Korać.

Prema njegovu mišljenju, činjenice utvrđene u sudskim postupcima protiv Mladića ne bi se trebale relativizirati, posebno zato što su ratovi na području bivše Jugoslavije među najdokumentiranijim sukobima novije europske povijesti.
 

Kritizira ideju državnih počasti

Korać smatra posebno problematičnom mogućnost da Mladić bude pokopan uz državne počasti.

Prema njegovu stavu, predstavljanje Mladića kao nacionalnog heroja nije samo pitanje odnosa prema jednoj povijesnoj osobi, nego i poruka žrtvama zločina za koje je pravomoćno osuđen.

U razgovoru za Danas upozorio je da glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca ponovno vrijeđa žrtve, ali istodobno ostavlja dojam da takav odnos prema prošlosti predstavlja stav cijelog društva.

Upravo je to jedna od tema koja i desetljećima nakon završetka ratova na prostoru bivše Jugoslavije izaziva duboke političke i društvene podjele.
 

Presuda ostaje bez obzira na političke interpretacije

Ratko Mladić je 2017. godine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na doživotni zatvor, a žalbeno vijeće 2021. godine potvrdilo je presudu i kaznu.

Pravomoćno je proglašen krivim za genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, kao i za progon, istrebljenje, ubojstva, deportaciju, prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila u Sarajevu, protupravne napade na civile i uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce.

Njegova smrt zato nije zatvorila raspravu o ratovima devedesetih.

Naprotiv, reakcije koje su uslijedile još su jednom pokazale koliko se odnos prema ratnim zločinima, presudama međunarodnih sudova i odgovornosti za događaje iz tog razdoblja razlikuje među političarima i građanima država bivše Jugoslavije.

Upravo je na taj širi problem upozorio i Korać: način na koji se jedno društvo odnosi prema vlastitoj prošlosti uvelike određuje i način na koji će ga drugi pamtiti.