Pogledajte koja su pitanja na prijemnom za Oxford
Ako želite upasti na Oxford, trebali biste znati da vas na prijemnom mogu dočekati pitanja koja nisu nimalo slična onima na prijemnom ispitu hrvatskih visokih učilišta. Donosimo vam samo neka od njih.
Ako želite upasti na Oxford, trebali biste znati da vas na prijemnom mogu dočekati pitanja koja nisu nimalo slična onima na prijemnom ispitu hrvatskih visokih učilišta. Donosimo vam samo neka od njih.
Osim odličnog uspjeha u srednjoj školi, važan preduvjet za upis na prestižno Sveučilište Oxford je i polaganje posebnog prijemnog ispita. Upravo prjie idućeg upisnog roka objavljena su samo neka od pitanja koja su u ispitu.
- Ti intervjui su potpuno novo iskustvo za većinu studenata, a znamo da se većina potencijalnih kandidata već sad brine zbog tog razgovora, kojeg će na njima nepoznatom mjestu voditi njima nepoznati ljudi. Želimo naglasiti da svako pitanje koje naši mentori pitaju ima svrhu, a ona je procijeniti kako budući studenti razmišljaju o pojedinoj temi i odgovaraju na nove informacije i nepoznate ideje. - objašnjava Samina Khan, direktorica odjeljenja za kreiranje prijemnih ispita.
Jedno od pitanja sa Odsjeka za orijentalne studije je: – Može li arheologija dokazati ili negirati Bibliju?
S obzirom da je riječ o skupu dokumenata koji su obilježili kršćansku povijest, studenti Oxforda trebali bi proučiti otkuda potječu tradicije koje se u njoj spominju, jer teorija da sve što je u Bibiliji napisano i jest tako zvuči prejednostavno.
Na Odsjeku za biomedicinu studente bi moglo dočekati pitanje: – Zašto je šećer u urinu dobar pokazatelj da imate dijabetes?
Studenti bi trebali znati razjasniti zašto je razina šećera u urinu povezana s djiabetesom.Bubrezi su ti koji uklanjaju štetne tvari u organizmu, no istovremeno ne uklanjaju tvari poput glukoze. Razlog se krije u činjenici da dolazi do resorpcije proteina koji vežu molekule glukoze i odlaze u krv. Na taj se način onemogućava apsorpcija glukoze.
Jednako tako, na Odsjeku za filozofiju, politiku i ekonomiju pojavljuje se pitanje: – Zašto je dohodak po glavi stanovnika 50 i 100 puta veći u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Burundiju i Malaviju?
Kako bi uspješno odgovorili na ovo pitanje, svi budući studenti Oxforda moraju u obzir uzeti ekonomski jaz među zemljama, ali i njegove uzroke. Kako je moguće da produktivnost Amerikanaca bude bolja od ljudi u državama poput Malavije? Samo neki od razloga su bolesti koje pogađaju te ekonomski siromašnije zemlje, ali i građanski ratovi i edukacija koja im se nudi.
Cilj ovakvih pitanja nije samo kandidate potaknuti na dublje razmišljanje tijekom dolaska do rješenja, nego i vidjeti kako reagiraju na neočekivane rezultate postavljenih pitanja.
